Sprovođenje mjera koje je Privredna komora RS uputila Vladi kako bi ih ugradila u ekonomsku politiku za iduću godinu doprinijelo bi povećanju privrednog rasta za više od deset odsto u narednih nekoliko godina. Rekao je to u petak predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić na prezentaciji prijedloga mjera poslovne zajednice za ekonomsku politiku RS za 2015. godinu.Prioritetni zahtjevi poslovne zajednice odnose se na rasterećenje privrede kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta poput poreza i doprinosa, rješavanje nelikvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova, podsticaje, unapređenje rada inspekcijskih i pravosudnih organa, te podizanje neoporezivog dijela ličnog dohotka na nivo najniže plate.
Sprovođenje mjera koje je Privredna komora RS uputila Vladi kako bi ih ugradila u ekonomsku politiku za iduću godinu doprinijelo bi povećanju privrednog rasta za više od deset odsto u narednih nekoliko godina.
Rekao je to u petak predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić na prezentaciji prijedloga mjera poslovne zajednice za ekonomsku politiku RS za 2015. godinu.
Prioritetni zahtjevi poslovne zajednice odnose se na rasterećenje privrede kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta poput poreza i doprinosa, rješavanje nelikvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova, podsticaje, unapređenje rada inspekcijskih i pravosudnih organa, te podizanje neoporezivog dijela ličnog dohotka na nivo najniže plate. Privrednici traže i restriktivnu politiku javne potrošnje, odnosno smanjenje svih budžetskih troškova osim subvencija, podsticaja, kapitalnih investcija i transfera.
- Sigurni smo da sprovođenjem ovih mjera može da se poveća privredni rast za više od deset odsto u narednih nekoliko godina, čime bismo napravili značajniji iskorak u stabilizaciji i izlasku iz krize u cjelini. Bez radikalnih poteza ne možemo očekivati skoriji izlazak iz krize - rekao je Đurić i ponovio očekivanje poslovne zajednice da budu konsultovani pri izboru novog ministra zaduženog za privredu.
Privrednici su izrazili nezadovoljstvo jer su neki od njihovih zahtjeva u nekoliko ekonomskih politika usvajani, ali nisu realizovani. Takav slučaj je, kako su naveli, sa Zakonom o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije koji je usvojen, ali nije zaživio u praksi. Ekonomskom politikom za ovu godinu predviđeno je donošenje zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, ali on još nije usvojen.
Direktor "Destilacija" iz Teslića Novo Škrebić istakao je da bi povećanje neoporezivog dijela plate sa sadašnjih 200 KM imalo veliki značaj, posebno za preduzeća koja su na ivici opstanka.
- Privreda je znatno osjetila i ovogodišnje povećanje neoporezivog dijela plate na 200 KM. Iako smo nakon uvođenja neoporezivog dijela ostali bez podsticaja za izvoz, mislim da je to bolje rješenje jer je novac raspoređen na sve privredne subjekte, a prilikom dodjele podsticaja bilo je i nečasnih radnji - naglasio je Škrebić.
Osnivanje firmi
Jedan od zahtjeva privrednika odnosi se i na donošenje mjera za efikasniju naplatu javnih prihoda tako što će licima povezanim sa vlasnikom preduzeća koje je u stečaju ili blokadi biti zabranjeno osnivanje novih firmi.