Preduzetništvo - Hrvatska

Od 346 poduzetničke zone, njih 123 ne rade a primale su potpore

Vlada je danas u proceduru po hitnom postupku uputila prijedlog Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture koja bi, kako je kazao ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, trebao uvesti reda u poduzetničke zone i njihovo financiranje.

Novi Zakon zatvorit će slavinu za sve potpore svim poduzetničkim zonama koje zapravo ne rade, a takvih je u Hrvatskoj čak 123, otkrio je Maras.

0d 2004. godine sufinancirana je izgradnja ukupno 346 poduzetničkih zona u kojima je, prema podacima jednica lokalne uprave, aktivno 2870 poduzetnika, koji zapošljavaju 46,9 tisuća djelatnika. Od ukupnog broja od 346 poduzetničkih zona, 196 je aktivnih poduzetničkih zona, u još 27 zona u tijeku je gradnja objekata ili ishođenje dokumentacije za gradnju poslovnih objekata, a u preostale 123 zone još nema poduzetničkih aktivnosti. U razdoblju od 2004. do 2012. godine, država je sufinancirala izgradnju poduzetničkih zona u ukupnom iznosu od 687,9 milijuna kuna, na dodijeljenom zemljištu vrijednom još 1,4 milijarde kuna.

"Zakon definira pojam, vrste i zone poduzetničkih zona, ustrojit će registar i donijeti kritreriji za potpore kojih nije bilo do 2012. Želimo više strategije i sinergije, što je jako važno jer će poduzetničke zone u budućnosti, pogotovo s ulaskom Hrvatske u EU biti atraktivne za ulaganje i očekuje se da apsorbiraju dio novca EU fondova. Također, znatno ćemo ojačati ulogu i proračune potpornih institucija da olakšamo poslovanje u poduzetničkim zonama. Također, potpore će imati samo oni koji rade, a ne više i oni koji se hvale da imaju zone u predizbornim kampanjama, kazao je Maras.

Donesen je i Zakon o gospodarenju otpadom, koji će kako je najavio ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, iz temelja promijeniti način na koji se u Hrvatskoj postupa sa otpadom, s obzirom da su kontejneri s odvojenim otpadom kod nas još uvijek rijetkost.

"Novi Zakon sasvim sigurno izazvat će burne reakcije jer treba pun angažman svih na lokalnoj razini, uključujući i obvezu izgradnje mreže reciklažnih dvorišta. To će koštati, ali skup nas košta i dosadašnja praksa da sve smeće zatrpamo zemljom. Od 2005. godine u sanaciju odlagališta otpada smo potrošili preko pola milijarde kuna, te zatrpali zemljišta u vrijednosti 5 milijardi kuna. Pritom nismo iskoristili vrijedne sirovine koje su bile sastavni dio tog otpada. Dakle, jasno je da se otvara prostor za nove investicije", kazao je Zmajlović.

Premijer Zoran Milanović istaknuo je da je Zakon o gospodarenju otpadom jako važan između ostalog i zbog turizma, jer u Hrvatsku dolaze gosti iz zemalja koje su svoje gospodarenje otpadom uredili znatno prije nego što je to učinjeno i na razini EU, poput Njemačke i Austrije.

Milanović je na kraju današnje sjednice, inače posljednje uoči ulaska Hrvatske u EU, zahvalio Nevenu Mimici, koji je danas odradio svoju zadnju sjednicu Vlade, budući da s mjesta potpredsjednika Vlade s 1. srpnjem odlazi na novo radno mjesto u Europsku Komisiju.