Preduzetništvo - Hrvatska

Poreč preskočio Zagreb: Broj poduzetnika u vrijeme krize porastao za 16 posto

Sve što dotaknu Porečani pretvore u turizam. Drugih značajnijih industrija u gradu osim Agrolagune, Agrokorove proizvodnje vina, zapravo i nemaju.

Imaju pak 72,2 poduzetnika na tisuću stanovnika pa je po sklonosti stanovništva poduzetništvu od njih neznatno bolji samo susjedni Novigrad. Imaju kafiće, restorane, suvenirnice i sve ostalo za turiste, a biznis razvijaju uz duopol dviju velikih turističkih tvrtki, Plave Lagune i Rivijera Adrie. Stanovnici Poreča poduzetništvom su odgovorili na krizu jer ih je, prema podacima Fine, u 2011. godini u gradu bilo 16 posto više nego prije krize 2007., što se odrazilo na rast broja zaposlenih od 4,5 posto u 2011. u odnosu na 2007 godinu.

Hrvatsko izdanje časopisa Forbes proglasilo je Poreč ove godine najboljim gradom među dvadeset onih koji su odabrani kao pokretači Hrvatske. U posljednjih pet godina, koliko dugo Forbes rangira hrvatske gradove na osnovi poslovnog uspjeha kompanija koje u njima posluju i izvršenja gradskih proračuna, Poreč je uvijek bio blizu vrha liste. Ove godine na vrh se s lanjskog trećeg mjesta uspeo zahvaljujući svojoj uravnoteženosti jer je zaradio bodove u gotovo svim kriterijima prema kojima Forbes mjeri uspješnost.

Politička monokultura

Po ulaganjima u zdravstvo Poreč je odmah iza velikog Zagreba, njegov gradski proračun gotovo i ne prima pomoć iz središnje države, puno ulažu u unapređenje stanovanja, a udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima gradske uprave je nizak. U razgovoru s Edijem Štifanićem, gradonačelnikom Poreča, Forbes donosi priču o gradu u kojem, uz poslovnu monokulturu u turizmu, vlada i politička monokultura IDS-a, stranke iz koje dolazi i aktualni gradonačelnik u lovu na još jedan mandat. Protukandidat mu je Rodoljub Kosić koji je nedavno istupio iz IDS-a i prešao u tabor Damira Kajina.

Sveta Nedelja, grad koji je dvije godine predvodio listu, pao je na drugo mjesto upravo zbog novog Forbesova kriterija sklonosti poduzetništvu jer ima dvostruko manje poduzetika na tisuću stanovnika od Poreča. Pad prihoda poduzetnika u 2011. u odnosu na pretkriznu 2007., manje zaposlenih nego prije početka krize i deficit gradske blagajne Zagrebu su donijeli pad s lanjske druge na ovogodišnju treću poziciju. Nju pak zadržava zahvaljujući svojoj veličini i ulaganjima u zdravstvo, stanovanje i obrazovanje te ostvarenoj neto dobiti svih poduzetnika u gradu.

S najvećim rastom broja zaposlenih 2011. u odnosu na 2010., rastom prihoda poduzetnika u istom razdoblju od 100 posto te prihodom gospodarstva po zaposlenom od 657.000 kuna u godini Knin je ušao na listu najboljih na peto mjesto. U Kninu hrvatsko gospodarstvo pokreću tvornica gipsanih ploča Knauf te tvornica DIV grupe.

Statistički uspjeh Splita

Među najbolje gradove ove godine plasirao se i Split koji svoje mjesto na toj listi do sada nije uspijevao zaslužiti jer su poslovni neuspjesi i veliki gubici Brodosplita poslovanje svih drugih kompanija i sektora povukli u minus. U 2011. godini, zadnjoj za koju postoje sveobuhvatni statistički podaci, država je sanirala dugove Brodosplita, kupujući od njega zemljište na kojem posluje, pa su i prikazani poslovni rezultati bolji. Uspije li restrukturiranje Brodosplita u sljedećih pet godina, i Split će dobiti perspektivu napredovanja na listi gradova pokretača Hrvatske. Istovrsna sanacija 3. maja podigla je Rijeku sa 16. na 4. mjesto. Maruška Vizek, znanstvenica u području ekonomije, kolumnistica Forbesa i jedna od autorica Forbesova izbora gradova pokretača, piše kako među izabranim gradovima dominiraju oni iz zagrebačkog prstena, Istre i krajnjeg sjevera Hrvatske.

Najsiromašnije županije

“Iz tih regija je 15 gradova, a regionalne nejednakosti teško će se prevladati ne dobije li zemlja strategiju razvoja i strategiju razvojne politike”, piše Maruška Vizek u Forbesu, detektirajući da najsiromašnije županije imaju četiri puta manje poduzetnika na tisuću stanovnika i gotovo četiri puta veću stopu nezaposlenosti od najbogatijih. Primjeri Koprivnice i Virovitice pokazuju pak da prehrambena industrija ima sjajan potencijal za razvoj siromašnih regija.