Preduzetništvo - Srbija

Preduzećima u restrukturiranju "relaksiran" rok za porez

Preduzeća koja sprovode reorganizaciju u skladu sa Zakonom o stečaju, moći će da plate svoj poreski dug u jednakim mesečnim ratama u narednih pet godina, uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja u prvih godinu dana, izjavio je danas Tanjugu direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević.

Prema njegovim rečima, to je samo jedna od novina u Izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, čiji je cilj da doprinese većoj pravnoj sigurnosti i obezbedi što bolju transparentnost u sprovođenju poreske politike.

"Produženje roka na koji se može odobriti reprogram sa 12 meseci na 60 meseci odnosi se isključivo na preduzeća koja u postupku stečaja sačine plan reorganizacije na koji saglasnost daju svi poverioci glasanjem", precizirao je Radosavljević.

On je dodao da je jednokratno odlaganje plaćanja poreskog duga ili plaćanje duga na rate, ali najduže do godinu dana, moguće za sve poreske obveznike koji ispunjavaju propisane uslove.

Kako je objasnio, odlaganjem plaćanja duga prekinuće se zastarelost prava na njegovu naplatu, dok se vreme za koje je odlaganje izvršeno ne bi uračunavalo u rok zastarelosti.

Radosavljević je naveo da je, u cilju što primerenijeg opterećenja poreskih obveznika koji kasne sa izmirenjem obaveze, propisano i da se ubuduće iznos koji treba da se plati raspoređuje na iznos glavne poreske obaveze, a potom na kamatu i na troškove postupka.

Po predloženom redosledu bi se raspored uplaćenog iznosa vršio od 1. januara naredne godine.

"Pre usvajanja izmena ovog Zakona, prvo su se uplaćivali troškovi naplate, kazna, kamata i na kraju iznos glavne poreske obaveze", podsetio je Radosavljević i dodao da će, zahvaljujući ovoj odredbi, doći do znatnog smanjenja kamate, jer se sa svakom uplatom umanjuje glavnica na koju se kamata obračunava.

Da bi poreski obveznici koji kasne sa plaćanjem duga bili što primerenije opterećeni, smanjena je i visina kamatne stope, pa će se tako, umesto dosadašnje kamate koja se dobija uvećanjem godišnje eskontne stope NBS za 15 procentnih poena, kamata obračunavati uvećanjem godišnje referentne stope za 10 procentnih poena.

Radosavljević je naveo i da se vodilo računa o tome da su investicioni projekti u Srbiji od strateškog značaja, kao i da se stranim ulaganjima bitno doprinosi razvoju neke od privrednih grana, pa je tako propisana mogućnost otpisa poreskog duga, uključujući takse, naknade i druge javne prihode - ali samo na osnovu odluke Vlade Srbije - poreskom obvezniku kod kojeg je promenjena vlasnička struktura, po osnovu preuzetih ugovornih obaveza od strane Republike.

Izmenama Zakona pooštrene su i kazne, pa su tako minimalne novčane kazne za pojedine prekršaje značajno povećane, a definisana je i mogućnost zabrane delatnosti do tri godine, naveo je Radosavljević.

Ukoliko, kako je naglasio, neko samoinicijativno prijavi prekršaj, pre saznanja poreske inspekcije i otpočinjanja kontrole prema novom zakonskom rešenju, Poreska uprava će biti "blagonaklona" prema toj osobi ili pravnom licu, pa neće biti podnet zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, niti za izricanje kazne.

"Sve to je sa ciljem da se finansijska disciplina ne podstiče samo zaštitnim merama, već i davanjem podsticaja učiniocima prekršaja da sami prijave radnje i propuste koji predstavljaju poreski prekršaj", objasnio je on.

Prema rečima Radosavljevića, Poreska uprava već sada konstantno poboljšava stepen naplate, pa je tako naplata svih javnih prihoda zaključno sa 30. septembrom ove godine u odnosu na isti period prošle godine veća za 6,3 odsto.

"Naplata doprinosa u istom periodu veća je za 9,2 odsto, a prihodi republičkog budžeta zaključno sa 30. septembrom ostvareni su 99,4 odsto", rekao je Radosavljević.