Preduzetništvo - Bosna i Hercegovina

Prijedor - grad povoljnog poslovnog ambijenta

Iako je prema ocjeni Svjetske banke poslovna klima u BiH među najgorima u regionu, to se ne može potvrditi kada je u pitanju grad Prijedor.

Riječ je o lokalnoj zajednici koja je mnogo ranije shvatila da, uprkos ekonomskoj krizi i drugim teškoćama koje prate lokalnu ekonomiju, preduzme niz mjera da poslovno okruženje u ovom gradu učini povoljnim, odnosno privlačnim za investitore. Grad Prijedor je 2013. godine proglašen lokalnom zajednicom koja je najviše učinila na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja i nosilac je sertifikata grada s povoljnim poslovnim okruženjem BFC.

Marko Pavić, gradonačelnik Prijedora, istakao je da je Prijedor time još jednom pokazao da se i u vremenu ekonomske, finansijske i moralne krize drži svog programa u kojem se prioritet daje jačanju ekonomije i većem zapošljavanju. On je naglasio i da je prva prednost Prijedora to što je multietnički grad, a druga što je u Prijedoru povoljan politički, bezbjednosni, međunacionalni i svaki drugi ambijent, kao i da je prioritet svih aktivnosti lokalne vlasti realizacija tri osnovna cilja: stvaranje ambijenta za privlačenje stranih i domaćih investicija radi otvaranja novih radnih mjesta, nastavak razvoja infrastrukture i unapređenje rada administracije.

"Mi smo našom strategijom razvoja 2014-2024. godine ekonomiju i zapošljavanje stavili u prvi plan i kroz budžet grada izdvajamo značajna sredstva za podsticaje u poljoprivredi i industriji i na taj način nastojimo da zaposlimo što veći broj radnika. Prijedor je jedna od rijetkih i malobrojnih lokalnih zajednica u BiH koja gotovo deceniju nema budžetski deficit, odnosno svake godine ostvaruje budžetski suficit", rekao je Pavić.

On je istakao i da firme s većinskim stranim kapitalom u Prijedoru iz godine u godinu povećavaju broj zaposlenih i obim poslovanja. Najpozitivnija i najvažnija tendencija u Prijedoru jeste smanjenje broja nezaposlenih.

"Prošle godine je bilo mnogo projekata koje je grad i privreda grada Prijedora realizovala i rezultat tih projekata je da se broj nezaposlenih stalno smanjuje i da smo u zadnje tri-četiri godine imali skoro 4.000 ljudi manje na birou. Sa druge strane, raste broj zaposlenih, izvoz se povećava i kod nas je pokrivenost uvoza izvozom 125 odsto. Mi smo radili na projektima, jer samo stvarajući novu vrijednost možemo doći do prevazilaženja teške situacije u kojoj se nalazimo", istakao je Pavić.

Prema njegovim riječima, u Prijedoru se daleko brže može dobiti građevinska dozvola nego u drugim sredinama, a preduzetnička dozvola se dobije isti dan ili najdalje za 24 sata.

"To nije kampanjski, već je programski napravljeno da se tako mora uraditi", istakao je Pavić. On je dodao i da grad privrednicima daje određeni iznos novca za svakog zaposlenog radnika i da je to dalo rezultat. Riječ je o bespovratnim podsticajnim sredstvima koje Gradska uprava Prijedor već petu godinu dodjeljuje u okviru projekata samozapošljavanja, zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova, sertifikacije preduzeća i podrške preduzetničke inicijative za žene. Ovaj proces je izuzetno dobro primljen među privrednicima, kao i među onima koji prvi put otvaraju svoja preduzeća, pogone ili zanatske radnje, a ono što je važnije je da je ovo jedan od razloga zašto Prijedor ima trend opadanja nezaposlenosti u odnosu na lokalne zajednice u okruženju.

"Prijedor već opravdava konstataciju o gradu s povoljnim ambijentom za ulaganja i poslovanje, a ima povoljnih investicionih nagovještaja. Dosta stranih investitora se interesuje za ulaganje u naš grad i mi već imamo 11 stranih investitora na našem području i sve te firme pozitivno posluju i sve firme šire svoju proizvodnju i povećavaju broj zaposlenih. To je ujedno i najbolja preporuka za naš grad, da se u njemu isplati ulagati. Pored toga, imamo i dalje investitore koji se interesuju za ulaganje i ja očekujem da će se , u vremenu kada Evropa polako izlazi iz recesije, broj stranih firmi kao interesenata za ulaganje povećati, a već su u toku pregovori s nekoliko austrijskih i drugih firmi", kazao je Pavić.

Najbolji primjer koliko su ove riječi tačne kada su u pitanju napori lokalne vlasti u Prijedoru da povoljnim ambijentom privuku strane investitore je izjava za medije jednog od većih investitora, povratnika u Prijedor. Riječ je o uspješnom biznismenu u Norveškoj, rođenom Kozarčaninu, Jusufu Arifagiću, koji je krajem 2014. godine otvorio uzgojno-selekcijski centar NRF - "Arifagić Investment", za norveško crveno goveče u Trnopolju, kod Prijedora. Najveći centar ovakve vrste u svijetu otvoren je zahvaljujući kreditnoj liniji Ziraat Bank BH iz aprila 2012. godine u iznosu od 100 miliona KM, koji je obezbijeđen s primarnim ciljem jačanja bh. ekonomije, podrške održivom povratku i otvaranju novih radnih mjesta.

"Davno sam odlučio. Ne vraćaš se u prošlost, gledaš samo u budućnost. Da sam gledao u prošlost, ne bih razgovarao s Markom Pavićem, gradonačelnikom Prijedora, a nakon što sam krenuo u ovaj posao s farmom krava tvrdim da, kada je riječ o biznisu i ekonomiji, on će sve uraditi da se stvari ovdje pokrenu. Moram priznati da mi je puno pomogao u vezi s farmom. Ono što sam od njega tražio - dobio sam. Kada sam krenuo u projekat, on je to stavio na glasanje u gradskoj skupštini. Ekonomija kod njega nema nacionalni predznak. On gura ideju da se u Prijedoru svi moraju osjećati isto. Često zajedno prošetamo kroz Kozarac i govorimo o novim projektima. Išao je sa mnom u Norvešku i tražio da se sretne sa bošnjačkom dijasporom i podrži ih u ulaganju u rodni kraj. Sjeo je sa njima za sto i izvinio se za dešavanja u Prijedoru tokom rata. Tada je rekao: 'Mi opštinu moramo voditi preko granice u Evropu, mi nemamo vremena da čekamo na druge'. Zahvaljujući takvoj poslovnoj klimi, sve je veći broj povratnika Bošnjaka koji otvaraju uspješne firme u ovom kraju", istakao je Arifagić. On je naveo da je njegov motiv za ovaj projekat bio da u svom mjestu gdje je rođen, napravi nešto moderno i proevropsko, da ljudima u ovoj zemlji donese mogućnost da dobiju posao. On je dodao i da su za uspješnu i prosperitetnu zemlju isključivo odgovorni njeni građani, te da se ne može očekivati da neko iz evropskih zemalja u BiH napravi dobar ambijent.

"Mi smo ti koji našoj djeci treba da obezbijedimo budućnost i ostavimo im demokratsku i naprednu državu. Svi moramo sarađivati, jer su zemlje regije premale da bi bile konkurentne", poručio je Arifagić.