BiH ima više od 300 parafiskalnih nameta na svim nivoima vlasti, koji opterećuju domaću privredu, a samim tim i usporavaju ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta te negativno utiču na standard građana, upozorili su danas iz Centara civilnih inicijativa (CCI).Procentualno gledano, više od pet odsto ukupnih troškova poslovanja svake firme u BiH odnosi se na troškove parafiskalnih nameta, dok oni samo privredi u RS godišnje uzmu više od 200 miliona maraka, i to u uslovima krize i nelikvidnosti. Neki do tih nameta su, primjera radi, naknade za korištenje spektra frekvencija, razne naknade komorama i turističkim zajednicama, takse za ovjere...
BiH ima više od 300 parafiskalnih nameta na svim nivoima vlasti, koji opterećuju domaću privredu, a samim tim i usporavaju ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta te negativno utiču na standard građana, upozorili su danas iz Centara civilnih inicijativa (CCI).
Procentualno gledano, više od pet odsto ukupnih troškova poslovanja svake firme u BiH odnosi se na troškove parafiskalnih nameta, dok oni samo privredi u RS godišnje uzmu više od 200 miliona maraka, i to u uslovima krize i nelikvidnosti. Neki do tih nameta su, primjera radi, naknade za korištenje spektra frekvencija, razne naknade komorama i turističkim zajednicama, takse za ovjere, opšte i posebne vodne naknade, razne sudske, administrativne i komunalne naknade, članarine, naknada za opštekorisnu funkciju šuma i brojni drugi nameti na svim nivoima vlasti, od opština i gradova, preko institucija entiteta i BiH.
S tim u vezi, CCI pokreću kampanju "Manje parafiskalnih nameta - više ekonomskog rasta", za umanjenje parafiskalnih nameta domaćoj privredi, koja se pokreće u periodu formiranja novih zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, u saradnji s udruženjima poslodavaca RS i FBiH.
Adis Arapović, projekt menadžer CCI, rekao je da je stanje poslovnog ambijenta u BiH došlo do kritičnog nivoa, te da im je namjera skrenuti pažnju javnosti na postojeće prepreke u poslovanju u BiH, izvršiti pritisak na novoizabranu vlast da inicira promjene politika koje se odnose na oblast poslovanja, i to preko racionalizacije i redukcije broja i visine parafiskalnih nameta. Prema njegovim riječima, u BiH ne postoji jedinstveni registar parafiskalnih nameta kao što je to slučaj u zemljama EU i regiona.
"Da bi poslovale u okvirima zakona, firme u BiH se moraju pridržavati više od 20 zakona vezanih za fiskalna i parafiskalna davanja, te više od 30 zakona koji propisuju kaznene odredbe, a tokom godine u obavezi su na razne adrese predati oko 150 različitih prijava i obrazaca", kazao je Arapović. Kako je istakao, oni će zajedno s poslodavcima identifikovati ključne mjere za unapređenje poslovnog ambijenta u BiH u segmentu parafiskalnih nameta, kreirati listu i nove zakonske prijedloge i osigurati uspostavu preciznog registra nameta u BiH.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, rekao je da poslovna zajednica u RS podržava sve aktivnosti koje će dovesti do poboljšanja poslovnog ambijenta.
"Nadamo se da ćemo zajedno doći do registra parafiskalnih nameta, koji se svakodnevno pojavljuju, a da to niko ne kontroliše", rekao je Trivić. On je dodao da su parafiskalni nameti postali izvori za finansiranje povećanja administracije, te da je s Vladom RS ranije bilo riječi u vezi s problematikom s parafiskalnim nametima.
"Tih nameta ima toliko da se svaki dan srećete s nekim od njih i mi više ne znamo šta, zašto i kome plaćamo", rekao je Trivić.
U prilog svemu ovome treba naglasiti da je nedavno objavljeni izvještaj Svjetske banke "Doing Business" o uslovima poslovanja svrstao BiH na 107. mjesto među 189 zemalja svijeta, što znači da je BiH najlošija u Evropi, a među najgorima u cijelom svijetu po lakoći poslovanja, te je u odnosu na prošlogodišnji izvještaj BiH pala za još tri mjesta.