Proizvodnja pčelinjeg otrova: Unosan biznis širi se i u BiH?

Bez autora
Jul 08 2018

Iako je proizvodnja pčelinjeg otrova unosan biznis kojem se sve više okreću pčelari u Srbiji i Hrvatskoj, u BiH se ovaj vid proizvodnje još svodi na pojedinačne slučajeve. Ali, upravo zbog činjenice da je skupljanje pčelinjeg otrova mnogo unosniji način za zaradu od prodaje meda, s obzirom na to da kilogram tog ljekovitog sastojka košta 20.000 eura, za tu priču počeli su se zanimati pčelari u Hercegovini. Uz stručno predavanje, u jednom pčelinjaku u Čapljini organizirali su i praktični dio, gdje im je magistar agronomije Tvrtko Matijević iz Hrvatske demonstrirao tehniku skupljanja otrova uz pomoć posebnih uređaja.

Proizvodnja pčelinjeg otrova: Unosan biznis širi se i u BiH?Iako je proizvodnja pčelinjeg otrova unosan biznis kojem se sve više okreću pčelari u Srbiji i Hrvatskoj, u BiH se ovaj vid proizvodnje još svodi na pojedinačne slučajeve.

Ali, upravo zbog činjenice da je skupljanje pčelinjeg otrova mnogo unosniji način za zaradu od prodaje meda, s obzirom na to da kilogram tog ljekovitog sastojka košta 20.000 eura, za tu priču počeli su se zanimati pčelari u Hercegovini.

Novo iskustvo

Uz stručno predavanje, u jednom pčelinjaku u Čapljini organizirali su i praktični dio, gdje im je magistar agronomije Tvrtko Matijević iz Hrvatske demonstrirao tehniku skupljanja otrova uz pomoć posebnih uređaja.

– Organizirali smo predavanje i prezentaciju da ljudima pokažemo kakva je to djelatnost i da imaju novo iskustvo. Ne bismo željeli da se stekne dojam kako na taj način prodajemo maglu, iako, zasigurno, interesa za taj vid proizvodnje ne bi manjkalo. Ali, sve dok ne budemo imali tržište, od toga nema ništa – kazao nam je Slaven Cvitanović, predsjednik Udruženja pčelara Čapljina.

Posebno je naglasio da podneblje Hercegovine ima idealne uvjete za proizvodnju pčelinjeg otrova te da bi se kilogram ovog proizvoda mogao skupiti iz pčelinjaka od 100 do 150 košnica za jednu sezonu, odnosno za tri do četiri mjeseca.

Predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanskog kantona Boras Kvesić ističe da priča o sakupljanju pčelinjeg otrova ima dobru osnovu, pogotovo u Hercegovini.

No, dodaje on, taj projekt zahtijeva dobru organizaciju i uređenost.

Ram sa žicama

– Posljednjih godina o tome se puno pričalo. Neophodno je, prije svega, riješiti tržište i otkupnu cijenu, jer se bojim da bi nam se u suprotnom desilo isto kao sa smiljem – oprezan je Kvesić.

Pčelinji se otrov, uglavnom, skuplja elektroaparatom koji se sastoji od rama sa žicama ispod kojih se nalazi staklena ploča. Kada pčela dođe u kontakt sa žicama, električni impuls aktivira žalac s kojeg otrov pada na staklenu ploču. Nakon što se osuši, sakuplja se struganjem.

Botoks i karcinom

Pčelinji otrov koristi se, prije svega, za pripremu kozmetičkih proizvoda, među kojima je i botoks, ali i kao lijek za srčane, reumatske i najteže autoimune bolesti. Nedavna istraživanja pokazala su, kako je izneseno pred čapljinskim pčelarima, da djelovanje pčelinjeg otrova daje rezultate i kod oboljelih od karcinoma.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik