Tijekom konferencije istaknuto je kako je projekt rezultirao vidljivim i mjerljivim pomacima u podizanju konkurentnosti i rastu malih te srednjih poduzeća u Hercegovini. Prof.dr.sc. Vjekoslav Domljan, koji je izradio Temeljnu studiju tog projekta, kazao je kako je studija pokazala koji su to najdinamičniji sektori na području Hercegovine, od Livna do Trebinja. Temeljem te studije ustanovljeno je da u oblasti malih i srednjih poduzeća treba podupirati pet sektora i to informacijsko-komunijacijske tehnologije, proizvodnja sira, metalni sektor, klaster turizam, kao i sektor plastike i gume. Po Domljanovim riječima, ti sektori predstavljaju stup razvoja Hercegovine.
Tijekom konferencije istaknuto je kako je projekt rezultirao vidljivim i mjerljivim pomacima u podizanju konkurentnosti i rastu malih te srednjih poduzeća u Hercegovini.
Prof.dr.sc. Vjekoslav Domljan, koji je izradio Temeljnu studiju tog projekta, kazao je kako je studija pokazala koji su to najdinamičniji sektori na području Hercegovine, od Livna do Trebinja.
Temeljem te studije ustanovljeno je da u oblasti malih i srednjih poduzeća treba podupirati pet sektora i to informacijsko-komunijacijske tehnologije, proizvodnja sira, metalni sektor, klaster turizam, kao i sektor plastike i gume.
Po Domljanovim riječima, ti sektori predstavljaju stup razvoja Hercegovine.
"Najvažnije je da sada poduzeća regije plove kao male izolirane brodice, ali suština je da se njihovi proizvodno-izvozni napori koordiniraju da oni plove kao flota. Dakle, da čine jedan važan segment bh. izvozne flote", istaknuo je Domljan.
Naveo je kako je cilj strategije razvoja malih i srednjih poduzeća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji,da Hercegovina bude najpoduzetnija regija u BiH.
Izvršni direktor REDAH-a Ivan Jurilj istaknuo je kako je ovaj projekt, koji je usmjeren prije svega na proizvodnju i izvoz, pokazao kako su tvrtke, koje su bile usmjerene prema izvozu, bilježile određeni pomak i rast, kao i broj zapošljavanja.
Jurilj ističe kako privatni sektor treba generatora, treba partnera prije svega iz javnog sektora, kao i s drugih strana kao što je akademski i nevladin sektor.
"Kroz projekt smo doprinijeli otvaranju 180 novih radnih mjesta u Hercegovini, a također, jedan od ciljeva bio je da pokušamo podržati zadržavanje postojećih radnih mjesta, tako da sad imamo oko 1140 podržanih radnih mjesta. S malim koracima i ne prevelikim financijskim instrumentima može se podržati privatni sektor, odnosno potaknuti, a to je posebno izraženo u proizvodnji u izvozu", istaknuo je Jurilj.
Projekt "Konkurentni regionalni ekonomski razvitak Hercegovine-CREDO Hercegovina" financirala je Švedska agencija za međunarodnu suradnju-SIDA, a provodi ga REDAH. Projekt počeo 2010. godine, a završava se ove godine.
Direktor SIDA-e u BiH Pelle Persson kazao je kako je ovaj projekt ocijenjen vrlo pozitivno iz razloga što je otvorio mogućnost za inovacije, investicije i stvaranje radnih poslova kao i mogućnosti izvoza.
Konferenciju su svečano otvorile balerine baletne škole "Arabesque" iz Mostara, koju vodi prof. Arleta Ćehić, otplesavši varijaciju "Plava ptica" iz "Uspavane ljepotice", a izvršni direktor REDAH-a Ivan Jurilj kazao je kako su htjeli započeti ovu konferenciju jedinstvenom izvedbom kako bi pokazali sudionicima da u Hercegovini postoji balet, te da se i kultura treba njegovati jer je ona "duhovna hrana".
Na završnoj su konferenciji, osim brendova Hercegovine, izložene skulpture akademske kiparice Arlete Ćehić iz Mostara.