Određene lokalne takse i dažbine opterećuju poslovanje privrednika, pa je Savjet za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta, prepoznajući barijere na koje je ukazivano, formirao radnu grupu koja je pripremila Analizu fiskaliteta na lokalnom nivou. Najveće opterećenje je naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, ali tu su i drugi porezi i takse, pa su članovi Odbora malih i srednjih preduzeća i privrednika, na jučerašnjoj sjednici na Jadranskom sajmu, istakli da bi sve te prepreke trebalo što prije uklanjati ili znatno smanjivati. Ovom dokumentu nedostaju cijene komunalnih usluga. Jadranski sajam, na primjer, lokalnoj zajednici godišnje daje oko 200.000 eura, a samo za odvoz smeća oko 50.000 eura. Pri određivanju poreza na nepokretnost trebalo bi uvažiti i da su mnogi subjekti ranije ulagali u razvoj i infrastrukturu. Nove investicije su neophodne, ali time bi trebalo stvoriti ambijent i za unapređenje onoga što je već investirano i da to bude zaštićeno, kazao je predsjednik Odbora dr Rajko Bujković, ističući da je zaista značajno da se ovo pitanje pokreće jer je segment lokalnog ambijenta značajan kad je u pitanju konkurentnost.
Određene lokalne takse i dažbine opterećuju poslovanje privrednika, pa je Savjet za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta, prepoznajući barijere na koje je ukazivano, formirao radnu grupu koja je pripremila Analizu fiskaliteta na lokalnom nivou. Najveće opterećenje je naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, ali tu su i drugi porezi i takse, pa su članovi Odbora malih i srednjih preduzeća i privrednika, na jučerašnjoj sjednici na Jadranskom sajmu, istakli da bi sve te prepreke trebalo što prije uklanjati ili znatno smanjivati.
- Ovom dokumentu nedostaju cijene komunalnih usluga. Jadranski sajam, na primjer, lokalnoj zajednici godišnje daje oko 200.000 eura, a samo za odvoz smeća oko 50.000 eura. Pri određivanju poreza na nepokretnost trebalo bi uvažiti i da su mnogi subjekti ranije ulagali u razvoj i infrastrukturu. Nove investicije su neophodne, ali time bi trebalo stvoriti ambijent i za unapređenje onoga što je već investirano i da to bude zaštićeno – kazao je predsjednik Odbora dr Rajko Bujković, ističući da je zaista značajno da se ovo pitanje pokreće jer je segment lokalnog ambijenta značajan kad je u pitanju konkurentnost.
Najavljeno ukidanje komunalne takse za opremanje građevinskog zemljišta od 2016. godine i uvećano plaćanje poreza na nepokretnost sljedećih 65 godina, po mišljenju većine članova Odbora, nije stimulativno za one koji imaju namjeru sada da investiraju. Jer, kako je istakao Boško Uskoković iz Kotora, nije u istom položaju neko ko ove godine za komunalije uplati 200.000 eura i neko ko za godinu ne bude obavezan da uplati taj novac.
Predloženo je da se lokalnim upravama da period od dvije do pet godina da odrede stimulativna sredstva, da se ljudi stimulišu da rade i ulažu, ali i da svaka lokalna uprava ima kutiju u kojoj bi se predavali predlozi za povoljniji ambijent za biznis. Ali, i da se vidi šta se dešava sa tim predlozima, jer bukvalno, „ima milion predloga, a ništa se ne pomjera sa mrtve tačke“.
Svetozar Domazetović iz Danilovgrada se nije složio sa ocjenom većine da je najviše problema kod lokalne samouprave, jer treba razumjeti i njih pošto one treba da stvore uslove, posebno infrastrukturne, za razvoj privrede. Zato, kako je istakao, privrednici treba više da se aktivno uključe u probleme razrješavanja konkretnih pitanja i definisanja olakšica.
Jedan od predloga koji će biti upućen Savjetu za regulatornu reformu biće i odluka lokalne uprave Budve o dodatnoj naknadi za objekte u zoni morskog dobra, koji sada imaju dvije ili tri zvjezdice.