Preduzetništvo - Hrvatska

Sve više samozaposlenih obrtnika: Novi put do ekonomske sigurnosti

U posljednjih 5 godina u Hrvatskoj je otvoreno gotovo 28 tisuća novih obrta, samo ove godine više od 7 tisuća. Sve se češće za takav način samozapošljavanja odlučuju mladi obrtnici novog doba koji zarađuju kao "freelanceri" ili digitalni nomadi.

Vlastito radno vrijeme umjesto zadanog nosi bolju zaradu, više kreativnosti i izazova. To je ono što mlade sve više motivira da otvore vlastiti obrt. Ugovor na neodređeno u javom sektoru Vedranu je postao uteg. Odlučio se na samozapošljavanje.     

- Bilo me frka jer su ljudi sa strane govorili kao „joj nemoj, joj ugovori” ali otkad sam to napravio puno mi je bolje. Nisam nešto puno razmišljao, doslovno je bilo „pa mogao bih – ajmo", ispričao je Vedran Car.

I sada radi nekoliko poslova dnevno, najviše u kreativnoj industriji, i to je ono što ga ispunjava. Sloboda odlučivanja kada i koliko će raditi primamljiva je i Janu Mihaljeviću, koji je tek završio fakultet, no papiri za otvaranje vlastitog obrta već su spremni. 

- Nijednom nisam pomislio da moram tražiti neki posao za stalno na neodređeno i biti u nekoj državnoj firmi do mirovine, kao što su nam govorili bake, mame - idi na fakultet uči, uči i onda se zaposli i tamo si do kraja života, objasnio je Jan.

Bolja zarada u privatnom sektoru

Visokoobrazovane osobe, pokazuju analize, znatno bolje zarađuju u privatnom nego u javnom sektoru. Stoga ekonomski čimbenik nije zanemariv pri odluci mladih na samozapošljavanje. 

- Prije su plaće u državnim tvrtkama bile relativno u redu, ali u zadnjih 20 godina nisu se previše mijenjale, tako da su ostale na dosta niskim razinama, a sigurnost sama po sebi nije dovoljna. Jer sigurnost radi sigurnosti bez ekonomskog i samoostvarenja zapravo je – nesigurnost, pojasnio je sociolog Erik Brezovec.

Ipak, ekonomski analitičar Predrag Bejaković upozorava kako postoje i negativne strane posla u kojemu ste sami svoj šef. Primjerice, neplaćeni godišnji, ali i bolovanje. 

- Ako ste zdravi i mladi onda je takav posao jako ugodan i zanimljiv, ali ako se slučajno razbolite ili ozlijedite na poslu, onda naravno vaša šansa da vas društvo zaštiti je mnogo ograničenija, rekao je Bejaković.

Samozaposleni prihvaćaju rizike

Usto, neugodno biste se mogli iznenaditi i u mirovini koja može biti mnogo niža od očekivane jer često privatnici uplaćuju najniži doprinos. No, svega toga samozaposlene osobe uglavnom su svjesne.  

- Možeš jedan dan biti na vrhu, možeš jedan dan propast totalno. Ovdje te više ne žele da radiš, ondje te više ne žele da radiš i moraš tražiti nešto treće. To je rizik koji sam spreman uzeti, jer kao što sam rekao, ne želim se zadovoljiti s nečim standardnim nego želim ciljati na nešto više, objasnio je Jan.

- Mi živimo u društvu rizika gdje nam je nesigurnost svakodnevica i sad nisu oni toliko skloni riziku koliko je rizik jedina opcija, ako vam je rizik jedina opcija tada to više nije rizik nego život, pojašnjava Brezovec.

- Nije baš da imam neki desetogodišnji ili petnaestogodišnji plan, što će mi se možda obiti o glavu nekad. Za sada je dobro, a kako će biti za pet godina, možda će ovo biti najgora odluka u mom životu. Ajde vidimo se sad je 2023. dođite 2033. pa ćemo napraviti ovaj prilog opet, rekao je Car.

A s obzirom na dinamiku promjena na tržištu rada, za 10 godina priloge ćemo vjerojatno snimati o nekim sasvim novim poduzetničkim pothvatima.