Prema prvim službenim podacima poslovanja 1.000 najvećih tvrtki u protekloj je godini ostvarilo ukupno 414 milijardi kuna prihoda i 11,8 milijardi dobiti. Ti rezultati poslovanja temelje se na podacima Fine koje objavljuje tjednik Lider u publikaciji "1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu ostvarenom u 2010." Iako je u prošloj godini prihod najvećima pao samo 2 posto u odnosu na 2009., kad je pao 7 posto u odnosu na prošlu godinu, izgubilo se čak 13 tisuća radnih mjesta, zbog čega je prvi put bilo manje od 400 tisuća zaposlenih. Ina je prema prihodima najveća hrvatska kompanija koja se ujedno iz gubitaša premetnula u velikog dobitaša. Svojim je rezultatom uvelike utjecala na rast ukupne dobiti. Na drugom je mjestu Konzum, a na trećemu HEP. Iako je prema prihodima Hrvatski Telekom tek četvrta najveća kompanija na listi, prema dobiti prva je hrvatska kompanija. To mjesto nije osigurao izvanrednim rezultatima, nego prošlogodišnjim spajanjem s T-Mobileom.
Prema prvim službenim podacima poslovanja 1.000 najvećih tvrtki u protekloj je godini ostvarilo ukupno 414 milijardi kuna prihoda i 11,8 milijardi dobiti.
Ti rezultati poslovanja temelje se na podacima Fine koje objavljuje tjednik Lider u publikaciji "1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu ostvarenom u 2010."
Iako je u prošloj godini prihod najvećima pao samo 2 posto u odnosu na 2009., kad je pao 7 posto u odnosu na prošlu godinu, izgubilo se čak 13 tisuća radnih mjesta, zbog čega je prvi put bilo manje od 400 tisuća zaposlenih. Ina je prema prihodima najveća hrvatska kompanija koja se ujedno iz gubitaša premetnula u velikog dobitaša. Svojim je rezultatom uvelike utjecala na rast ukupne dobiti. Na drugom je mjestu Konzum, a na trećemu HEP.
Iako je prema prihodima Hrvatski Telekom tek četvrta najveća kompanija na listi, prema dobiti prva je hrvatska kompanija. To mjesto nije osigurao izvanrednim rezultatima, nego prošlogodišnjim spajanjem s T-Mobileom. Najveći su gubitaši u 2010. Pliva farmaceutika d.d. i Teva Pharmaceuticals d.o.o., a najveći pad zabilježile su tvrtke iz građevinskog sektora Hidrocommerce i Profectus.
Na nove sektore koji su počeli vući hrvatsko gospodarstvo umjesto posustalih upozorila je u svojoj analizi Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb. Proizvodnja strojeva i uređaja, proizvodnja tekstila i odjeće te poljoprivreda i ribarstvo sektori su kojima je neočekivano porastao prihod. Graditeljstvo i povezane djelatnosti zabilježili su pak velik pad prihoda.