Preduzetništvo - Hrvatska

U brzi stečaj ide 2270 poduzeća

Država će stati na kraj neplaćanjima i nelikvidnosti koja se na kraju travnja popela na 39,1 milijardu kuna. Najavila je to ministrica Martina Dalić koja objavljuje rat neplatišama, odlučna da uvede veću fiskalnu disciplinu.

Poslovni subjekti koji su u blokadi više od godinu dana, odgovaraju za 33 milijarde kuna. Pritom je 19.637 pravnih osoba koje su u dugotrajnoj blokadi, a nemaju zaposlenih radnika niti imovinu. Njihov ukupni dug iznosi 13,3 milijarde kuna, čemu treba pridodati više od 26.000 fizičkih osoba, koje obavljaju registriranu djelatnost bez zaposlenih radnika i koje duguju 4,2 milijarde kuna.

Situacija je eskalirala 2007. kad je ukinuta zakonska obveza po kojoj je za osnivanje nove tvrtke bilo nužno izvaditi potvrdu o nepostojanju poreznih i drugih obveza, pa je dio poduzetnika počeo otvarati tvrtke kako bi bez obzira na nagomilane dugove nastavio poslovati preko nove pravne osobe.

Problem je detektirala i ministrica Dalić, koja je prvi put javno povezala rast osnovanih tvrtki s rastom neplaćenih računa. Prema podacima Fine, od 96.800 trgovačkih društava lani je njih 55.000 poslovalo s dobiti, a 41.000 bilo je u gubicima. U zlatnim vremenima gospodarstva, 2007., bilo je 83.500 tvrtki od kojih je 54.000 ostvarivalo neto dobit, a 29.000 gubitak. »Najveći dio rasta broja tvrtki uslijedio je zato da bi se izbjeglo plaćanje obveza i poreza«, zaključila je Dalić.

Stoga je Ministarstvo financija krenulo u obračun s takvim poduzetnicima pa je podiglo 6000 prekršajnih prijava zbog evazije poreza, podnijelo 1270 zahtjeva za ubrzani stečaj uz 1000 predmeta u pripremi te 100 poduzetnika povezanih s takvim društvima kazneno prijavilo. S druge strane, Ministarstvo provodi i pozitivne mjere pomoći gospodarstvenicima, među kojima i najsvježiju - obročnu otplatu poreznog duga, za koju je od 700 primljenih zahtjeva obrađeno njih 50.

U vremenima kad država prevrne svaku kunu prije nego li je potroši i dok ministrica Dalić nastoji prepoloviti proračunski deficit nabujao na 14 milijardi kuna, upravo toliki iznos leži u nenaplaćenim porezima i doprinosima. Do podatka je došao Institut za javne financije, a odnosi se samo na dugove za koje je država već pokrenula ovrhu, dok brojni nenaplaćeni porezi i doprinosi nisu uvršteni u evidenciju. Od 2009. do danas porezni dug narastao je za šest milijardi kuna, a nije isplaćeno ni 700 milijuna kuna doprinosa pa je spomenuta zakonska liberalizacija koštala državu gotovo pola proračunskog deficita u tekućoj godini.

U smanjenje nelikvidnosti ubrzanim stečajevima vjeruje Ante Babić, nezavisni ekonomist, koji je u javnosti često govorio o problemu nelikvidnosti. Kao i ministrica, rast broja pravnih osoba povezuje s bujanjem nelikvidnosti koja je početkom 2009. iznosila oko 20 milijardi kuna. Brzi stečajevi, kaže Babić, pomogli bi izbaciti insolventna poduzeća s tržišta i zaustaviti rast tekuće nelikvidnosti.

»Tvrtke u blokadi i dalje posluju i stvaraju dugove, od onih poreznih do troškova za režije«, objašnjava Babić i napominje da će samo ubrzanjem stečajnog procesa doći do otpisa starih i vjerojatno nenaplativih potraživanja. I u travnju je nastavljen rast broja insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana, isto kao i rast vrijednosti blokada starijih od 360 dana, a ta je pojava glavni krivac i za rast ukupne nelikvidnosti. Vrijednost blokada starijih od 360 dana povećana je u odnosu na ožujak za 2,4 posto ili nominalno za 757,2 milijuna kuna.

Ipak, Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, ne vjeruje u rješenje nelikvidnosti brzim stečajevima. Jedini način da se riješi taj gorući problem je štednja, tj. rezanje troškova. Profesor Jurčić podsjeća da nelikvidnost nastaje kad su rashodi veći od prihoda, nakon čega dolazi do problema u plaćanjima. »Brzi stečajevi stvorit će privremeni privid zbog čišćenja evidencije i otpisa dugova, ali ako će bilo država bilo tvrtke nastaviti trošiti iznad mogućnosti, nelikvidnost će vrlo brzo ponovo narasti«, smatra Jurčić. Upozorava i da se nelikvidnost od 39,1 milijardu kuna odnosi samo na neplaćene obveze blokiranih tvrtki, dok je pravi iznos znatno viši kad se uračunaju neplaćanja između privatnih poduzetnika, koji u nastojanju da naplate dug ne posežu za blokadom.