Preduzetništvo - Hrvatska

U Hrvatskoj krajem prosinca registrirano više od 264 tisuće poslovnih subjekata

Krajem prošlogodišnjeg prosinca u Hrvatskoj je bilo 264.043 registriranih poslovnih subjekata, od čega ih je 56,8 posto ili 149.973 bilo aktivno, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Od ukupnog broja registriranih, najviše je trgovačkih društava, 191.932, od čega je 126.982 aktivno. Ustanova, tijela, udruga i organizacija bilo je 68.592, od toga aktivnih 22.054, dok je zadruga bilo 3.156, a aktivnih 937. Krajem lanjskog prosinca u Hrvatskoj je poslovalo i 79.076 subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima, stoji u izvješću DZS-a.

Više od polovine registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno je u četiri područja djelatnosti - trgovini na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala, s udjelom registriranih od 18,8 posto i aktivnih od 19,3 posto, prerađivačkoj industriji, s udjelom registriranih od 7,9 posto i aktivnih od 9,6 posto, stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti, s udjelom registriranih od 10,2 posto i aktivnih od 13,4 posto, te ostalim uslužnim djelatnostima, s udjelom registriranih od 17,5 posto i aktivnih od 10,2 posto.

Aktivnih pravnih osoba najviše je u privatnom vlasništvu, 125.300 što čini 83,6 posto ukupnog broja.

Kod aktivnih pravnih osoba najviše je tvrtki, 81.891, koje imaju između jednog i devet zaposlenika, dok je 51.846 subjekata bez zaposlenih. Nadalje, 12.320 njih ima između 10 i 49 zaposlenih, 3.327 od 50 do 249 zaposlenih, 326 subjekata od 250 do 499 zaposlenih, te 263 njih 500 i više.

U strukturi trgovačkih društava uvelike prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, kojih je bilo 145.556 registriranih, a 93.772 aktivnih, pokazuju podaci DZS-a.

Prema brojnosti drugi oblik je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, kojih je registrirano 43.627, a aktivno 31.574.

Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti registriranih pravnih osoba na županijskoj razini pokazuju da se nešto manje od trećine pravnih osoba nalazi u Gradu Zagrebu, potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 10,4 posto, te u Primorsko-goranskoj županiji 8,5 posto.