Hrvatski su poduzetnici u novu dugotrajnu imovinu u 2009. godini uložili 50,8 milijardi kuna, što je za 13,3 posto ili za 7,8 milijardi kuna manje nego u godini prije. Te je investicije ostvarilo 25.749 poduzetnika ili 28,2 posto od ukupno 91.320 poduzetnika u Hrvatskoj u 2009. Daleko najviše su investirali poduzetnici Grada Zagreba 31,2 milijarde kuna, a najmanje su pak u dugotrajnu imovinu prošle godine uložili poduzetnici Požeško-slavonske županije, 162 milijuna kuna, što je udio od svega 0,3 posto. Prošlogodišnjih 50,8 milijardi kuna inače je najniži iznos ulaganja u dugotrajnu imovinu u zadnjih pet godina. Najveća su ulaganja u tom razdoblju bila 2007. godine, u iznosu od 75,5 milijardi kuna, a u dugotrajnu imovinu te godine ulagalo je 36,3 posto od ukupnog broja poduzetnika. Investicije u novu dugotrajnu imovinu preduvjet su buduće proizvodnje, kako zamjene postojeće dugotrajne imovine da se održi proizvodnja na sadašnjoj razini tako i ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta...
Hrvatski su poduzetnici u novu dugotrajnu imovinu u 2009. godini uložili 50,8 milijardi kuna, što je za 13,3 posto ili za 7,8 milijardi kuna manje nego u godini prije, podaci su iz Finine analize financijskih rezultata poduzetnika u prošloj godini.
Te je investicije ostvarilo 25.749 poduzetnika ili 28,2 posto od ukupno 91.320 poduzetnika u Hrvatskoj u 2009.
Daleko najviše su investirali poduzetnici Grada Zagreba 31,2 milijarde kuna, a najmanje su pak u dugotrajnu imovinu prošle godine uložili poduzetnici Požeško-slavonske županije, 162 milijuna kuna, što je udio od svega 0,3 posto.
Prošlogodišnjih 50,8 milijardi kuna inače je najniži iznos ulaganja u dugotrajnu imovinu u zadnjih pet godina. Najveća su ulaganja u tom razdoblju bila 2007. godine, u iznosu od 75,5 milijardi kuna, a u dugotrajnu imovinu te godine ulagalo je 36,3 posto od ukupnog broja poduzetnika.
Investicije u novu dugotrajnu imovinu preduvjet su buduće proizvodnje, kako zamjene postojeće dugotrajne imovine da se održi proizvodnja na sadašnjoj razini tako i ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta, napominju iz Fine.
Navode da su u kriznoj 2009. smanjene investicije u 19 od 21 županije.
Povećanje investicija u dugotrajnu imovinu u prošloj u odnosu na godinu prije imale su samo Sisačko-moslavačka županija, za 4,6 posto na 590 milijuna kuna, i Šibensko-kninska županija, za 11,6 posto na 725 milijuna kuna.
Po visini investicija bez konkurencije prednjače poduzetnici Grada Zagreba, sa prošlogodišnjim ulaganjem u dugotrajnu imovinu od 31,2 milijarde kuna, što predstavlja čak 61,4 posto ukupnih investicija. U odnosu na prethodnu godinu ulaganja zagrebačkih poduzetnika u dugotrajnu imovinu smanjena su za 3,3 posto.
Slijede poduzetnici Primorsko-goranske županije sa ulaganjima u dugotrajnu imovinu u iznosu od 2,9 milijardi kuna, što je udio od 5,8 posto, a ta su ulaganja za 20,6 posto manja nego u 2008.
Poduzetnici Istarska županije lani su u dugotrajnu imovinu uložili 2,6 milijardi kuna (udio od 5,2 posto), a u odnosu na godinu prije te su im investicije manje za 8,2 posto.
Ulaganja poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u dugotrajnu imovinu lani su iznosila 2,1 milijardu kuna (sa udjelom od 4,2 posto), a smanjene su za čak 36,4 posto u odnosu na godinu prije.
Najmanje su u dugotrajnu imovinu prošle godine uložili poduzetnici Požeško-slavonske županije, 162 milijuna kuna, što je udio od svega 0,3 posto, uz smanjenje investicija u odnosu na godinu prije za 35,2 posto.
Svega nešto malo veći udio u ukupnim investicijama, od 0,4 posto, imali su poduzetnici u Ličko-senjskoj županiji sa 188 milijuna kuna, što je pak najveći pad investicija od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Sa 256 milijuna kuna investicija poduzetnici Virovitičko-podravske županije sudjelovali su u ukupnim ulaganjima hrvatskih poduzetnika sa svega 0,5 posto.
Najveće smanjenje investicija u dugotrajnu imovinu u 2009. u odnosu na godinu prije, uz poduzetnike u Ličko-senjskoj županiji, imali su poduzetnici Krapinsko-zagorske županije za 51,6 posto (na 490 milijuna kuna) te Varaždinske županije, za 43,4 posto na 954 milijuna kuna.