Privatizacija - Hrvatska

AZTN više neće sudjelovati u privatizaciji brodogradilišta, proces preuzimaju Vlada i Bruxelles

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) više neće ocjenjivati programe restrukturiranja, niti će sudjelovati u privatizaciji brodogradilišta, već će o tome odlučivati hrvatska Vlada i Europska komisija (EK), doznaje se danas iz AZTN-a.

Hrvatska brodogradnja ušla je u EU prije same Hrvatske jer su, u skladu s dodatkom Ugovoru o pristupanju Hrvatske EU-u, odobrenje i nadzor daljnjeg restrukturiranja i privatizacije Brodosplita, Brodotrogira i 3. maja odsad u nadležnosti EK-a, poručuju iz AZTN-a.

EK je 16. kolovoza prihvatio izmjene plana restrukturiranja splitskog škvera, koje mu je dostavilo Ministarstvo gospodarstva, nakon čega je 30. kolovoza AZTN odlučio obustaviti postupak davanja prethodne suglasnosti na program restrukturiranja Brodosplita.

Uskoro će uslijediti i izmjene programa restrukturiranja za trogirsko i riječko brodogradilište, no AZTN tu više neće imati nikakvu ulogu osim konzultativne, a odluke će donositi Vlada i EK.

Sve dopune i dodatke o restrukturiranju i privatizaciji brodogradilišta bit će objavljeni u Službenom glasniku EU-a na engleskom jeziku, te na web stranici EK-a.

Nakon ulaska Hrvatske u EU ovlasti AZTN-a u kontroli ponašanja poduzetnika na tržištu će jačati, a AZTN će zajedno sa sličnim agencijama ostalih zemalja članica postati dijelom europskog sustava zaštite tržišnog natjecanja.

Iz AZTN-a stoga upozoravaju hrvatske poduzetnike da se već sad moraju ponašati sukladno EU-ovim pravilima o državnim potporama, jer bi u protivnom mogli snositi financijske posljedice.

Hrvatska ima pravo i nakon ulaska u EU nastaviti s programima zatečenih potpora, odnosno onih potpora koje su na snazi iz vremena prije 1. ožujka 2002. godine i koje je odobrio EK.

Zasad je prihvaćeno osam takvih potpora, a AZTN se priprema upravo ovih dana uputiti EK-u na ocjenu još 12 programa potpora. Ako EK u roku tri mjeseca ne iznese prigovore na te potpore smatra se da su one prihvaćene, no svi programi potpora koji nisu prošli tu proceduru smatrat će se nakon ulaska Hrvatske u EU novim potporama, te će EK moći pokrenuti postupak njihova ocjenjivanja.

Ako EK ocijeni da neka potpora nije u skladu s EU-ovim pravilima o državnim potporama, posljedice neće snositi davatelj potpore nego korisnik koji će morati vratiti iznos potpore s kamatama, ističe AZTN.

Svi koji dodjeljuju i primaju potpore moraju shvatiti da se one već danas ocjenjuju kao da je Hrvatska članica EU-a, pri čemu najveću pozornost treba obratiti na potpore za restrukturiranje jer njih EK najviše kontolira, budući da smatra kako najviše narušavaju tržišno natjecanje.

Kao primjer navedena je kutinska Petrokemija, koju je prijavilo Europsko udruženje proizvođača umjetnih gnojiva tvrdeći da kroz cijenu plina prima nelegalnu potporu. AZTN je odbio tu prijavu, ali ona je upozorenje domaćim poduzetnicima što bi ih moglo čekati nakon ulaska na jedinstveno tržište EU-a.

AZTN je također izvijestio da je nedavno izrekao prvu kaznu za zabranjeno dogovaranje o cijeni, a radi se o 17 pekara iz Osječko-baranjske županije koji su u suradnji s Udruženjem obrtnika Osijeka sklopili zabranjeni sporazum o poskupljenju kruha.

Polovica tih pekara ipak nije povećala cijenu kruha, ali je svima izrečena simbolična kaznena mjera kao upozorenje ostalima - Udruženje obrtnika je kao najveći krivac kažnjeno s 50.000 kuna, pekari koji su poskupjeli kruh s 1.500 kuna, a oni koji nisu podigli cijenu s 500 kuna.