Hrvatski turizam iz godine u godinu sve više jača, a posljednje dvije godine na ruku mu ide i stanje na nekim konkrurentskim destinacijama koje proživljavaju teške dane jer ne mogu osigurati potrebnu sigurnost za svoje goste. Brojčane pokazatelje o dolascima (više od 10 milijuna što je za 3,3 posto više nego lani) i noćenjima (56 milijuna ili 2,6 posto više nego 2009.) prate i dobri prihodovni rezultati koji bi, ukupno gledajući, bili daleko bolji da su sva turistička društva dobila kvalitetne vlasnike, odnosno da su svi hoteli obnovljeni i postavljeni na zdrave noge. Na žalost, brojne su one hotelske kuće koje muku muče s osiguranjem dovoljnih sredstava za pripremu sezone koja već »kuca na vrata«, a upitne su i isplate plaća radnicima i podmirenje dugovanja prema dobavljačima i drugima.
Hrvatski turizam iz godine u godinu sve više jača, a posljednje dvije godine na ruku mu ide i stanje na nekim konkrurentskim destinacijama koje proživljavaju teške dane jer ne mogu osigurati potrebnu sigurnost za svoje goste.
Brojčane pokazatelje o dolascima (više od 10 milijuna što je za 3,3 posto više nego lani) i noćenjima (56 milijuna ili 2,6 posto više nego 2009.) prate i dobri prihodovni rezultati koji bi, ukupno gledajući, bili daleko bolji da su sva turistička društva dobila kvalitetne vlasnike, odnosno da su svi hoteli obnovljeni i postavljeni na zdrave noge.
Na žalost, brojne su one hotelske kuće koje muku muče s osiguranjem dovoljnih sredstava za pripremu sezone koja već »kuca na vrata«, a upitne su i isplate plaća radnicima i podmirenje dugovanja prema dobavljačima i drugima. O težini situacije govori činjenica da se upravo hotelsko-turistički sektor popeo na neslavno prvo mjesto prema broju tvrtki koje radnicima ne isplaćuju redovito plaće. Cjelokupnoj nezdravoj situaciji koju donekle spašava avansno plaćanje turoperatora i agenata, pridonose i tvrtke koje su u vlasništvu države i koje su odavno trebala dobiti nove vlasnike, ali se to još nije dogodilo.
Kako Vjesnik doznaje od Branka Grgića, državnog tajnika u Ministarstvu turizma, u Hrvatskoj je još ukupno 14 hotelsko-turističkih društava koji su u vlasništvu države i njima predstoji privatizacija putem Hrvatskog fonda za privatizaciju, odnosno Agencije koja se uspostavlja nakon gašenja Fonda. Stanje u tih 14 hotelskih poduzeća je različito, a problemi teški. U nekima se i danas trpe posljedice ratnih šteta, u nekima je naslijeđena visoka zaduženost, u trećima se pogrešno ulagalo... »Činjenica je da bez kvalitetnog ulaganja u hotele i nove sadržaje nema ni stabilnog financijskog rezultata. Sa dvije, tri turističke zvjezdice hotelska poduzeća teško mogu računati na konkurentnost na probirljivom turističkom tržištu«, rekao je državni tajnik Grgić.
Značajni hotelski kapaciteti već su dva desetljeća zamrznuti u bivšim vojnim odmaralištima kojima danas upravlja Club Adriatic d.o.o. iz Zagreba. To je društvo osnovano s ciljem sređivanja imovinsko-pravnih odnosa u tim društvima jer tamo gdje vlasnički odnosi nisu sređeni, ne može biti ni privatizacije. Imovina tako naočigled propada, društva su u velikim problemima...
Zamrznutih smještajnih kapaciteta ima i u privatiziranim turističkim tvrtkama kao što je to slučaj s primoštenskim hotelima koji su privatizirani još 2002. Novi vlasnici, Mađari Tomas Vitezy i Laszlo Kerekes, uredili su hotel Zora-Slava, autokamp i marinu, dok dva hotela - Raduča i Marina lučica i danas zjape prazni i devastirani iako ih je novi vlasnik trebao obnoviti sukladno kupoprodajnom ugovoru. Na obnovu čekaju hotelski i drugi kapaciteti na otoku Pagu, u mjestu Kukljica, koje je privatizirala tvrtka Radimira Čačića. Primjera je više.