Privatizacija - Hrvatska

Deset ponuda za Zračnu luku Zagreb

Zračna luka Zagreb polučila je ozbiljan interes međunarodnih investitora pa je tako na adresu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pristiglo deset ponuda svjetskih konzorcija. Za tridesetgodišnju koncesiju prijavili su se svi najavljivani investitori, poput Huston Airport Systems, aerodroma u Ateni, Munchenu i Zurichu, pa čak i Koreanci.

Respektabilna lista imena potvrđuje da je ZLZ prvi ozbiljni projekt javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj, a ako je suditi po interesu na prvom krugu natječaja za Pleso, Hrvatska je uvrštena na svjetsku kartu destinacija za ulaganje, a Zagreb će do 2015. dobiti moderni aerodrom s pet milijuna putnika u godinu dana.

Iz Ministarstva je preuzeto 75 natječajnih dokumentacija za vrijeme trajanja natječaja, a potencijalni koncesionari prijavili su se udruženi u konzorcije upravitelja zračnih luka i građevinara, pri čemu su naročito prisutne turske građevinske tvrtke, koje su sastavnice tri od deset konzorcija.

Tav Airports Holding i Tav Construction renomire su turske tvrtke, od kojih prva upravlja s osam aerodroma uglavnom na turskom teritoriju, a druga je lider građevinske industrije na domaćem tržištu s portfeljem projekata ukupne vrijednosti od 10,4 milijarde eura. Turci na natječaju nastupaju i u kombinaciji s Francuzima ili Korejcima.

Limak, građevinska tvrtka koja u svom portfelju posjeduje i najveći hotelski lanac u Turskoj se tako udružio u konzorcij s aerodromima na francuskoj rivijeri. Na listi ponuđača pristigloj iz Ministarstva navedena je tvrtka French Riviera Airports Consortium, ali najvjerojatnije je riječ o drugom najvećem aerodromu u Francuskoj iz Nice. Tursko-korejski konzorcij čine tvrtke IC Ictas Insaat Sanayi ve Ticaret, IC Ictas Altiapi Yatiramlan ne Istetru i Incheon Int. Airport Corporation. Ictas Insaat gradila je niz velikih projekata poput hidroelektrana, brana i aerodromskih zgrada, a Incheon Airport korejski je operater koji je u 2010. imao 210.000 letova, kojima je prevezao 33 milijuna putnika.

Ponuda je stigla i od hjustonskog operatera ADC & HAS Airports, čiji je potpredsjednik Ramon Miro, u Vjesniku izrazio veliki interes za upravljanje Plesom. Amerikancima bi Zagreb bio prva europska destinacija, pa za njega imaju velike planove naročito u kontekstu potpisanog sporazuma o direktnim zračnim linijama s SAD-om. Za gradnju aerodroma angažirali bi austrijsku tvrtku Alpine Bau, koja ima iskustvo na hrvatskom tržištu, a u kozorciju predvođenom HAS-om sudjeluje i renomirani španjolski građevinar FCC Constuccion.

Minhenski aerodrom ponudu je predao udružen u konzorcij s indijskom tvrtkom GMR Infrastructure, koja upravlja s četiri aerodroma u svijetu, među kojima i međunarodnom zračnom lukom u Delhiju, a zračna luka Zurich na natječaj ide pod ruku s Strabag-om koji među natjecateljima ima najveće iskustvo rada u Hrvatskoj.

Grci se natječu i preko atenskog aerodroma i tvrtke koja upravlja njime Hochtief Concessions. Atenski aerodrom na natječaju nastupa uz partnera J&P AVAX, grčkog građevinara koji zapošljava više od 2.500 ljudi, a lani je ostvario oko 790 milijuna eura prometa.

Hochtief Concessions, njemačka tvrtka koja ima koncesiju nad brojnim dionicama autocesta te energetskim objektima, a koncesionar je i šest aerodroma, među kojima upravlja i atenskom zračnom lukom. Obzirom na širinu poslovanja nisu trebali partnera na natječaju, a brojke o prometu u 2010. koji je rezultirao s 93 milijuna putnika, govore same o sebi. Na internetskoj stranici kompanije ističe se kako politika njihova poslovanja zabranjuje špekulantska ulaganja, već sudjeluju samo u koncesijama na razdoblje preko 20 godina. Samostalno izlaze i Vinci Concessions, koji pod koncesijom ima polovicu francuskih autocesta te kompanija ZAIC –A. Iako smo pokušali do trenutka objave teksta nismo uspjeli provjeriti je li se Ministarstvu pokrala greška pri objavi imena ponuđača, obzirom da smo o ZAIC-u uspjeli saznati samo da je riječ o kompaniji iz Leedsa, o kojoj na osim registrirane poštanske adrese nema podataka.

Ovo je tek prvi krug natječaja, a o rezultatima će natjecatelji biti obaviješteni 19.svibnja. Da bi se pristupilo drugom krugu natječaja potrebno je zadovoljiti kriterije koji uključuju visoke standarde financijske moći i ograničenja. Iz postupka će biti isključeni oni koji posjeduju 'značajne udjele' u aerodromima na udaljenosti manjoj od 400 kilometara od Zagreba, te oni koji u vlasništvu imaju aviokompanije ili su ovisni o državnom proračunu. Morat će dokazati pravni status te podastrijeti dokaze o iskustvu u vođenju zračnih luka s minimalno 10 milijuna putnika godišnje u zadnje tri godine. Također će iz igre ispasti oni koji nisu vodili projekt vrijednosti veće od 150 milijuna eura, a isti iznos određen je kao minimalna granica visine temeljnog kapitala natjecatelja pri čemu se kao uvjet postavlja i 50 milijuna eura free float-a i poslovanje s neto dobiti u posljednje tri godine.

Tek u drugoj fazi natječaja dogovarat će se o detaljima projekta vrijednog 192 milijuna eura. Novost predstavlja spremnost na ustupak, koju su potvrdili u Ministarstvu u ritmu ulaganja. Tako postoji mogućnost da se ulagaču dozvoli da prolongira dio radova na razdoblje nakon kojeg postigne promet od 3 milijuna putnika godišnje. Inače, koncesionar će biti odabran krajem rujna, a radovi na Plesu počet će u drugom tromjesečju 2012. te moraju završiti najkasnije do 2015.