Privatizacija - Hrvatska

Do kraja veljače odluka o privatizaciji brodogradilišta

Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji preuzela i obvezu privatizacije brodogradilišta do ulaska u EU sredinom 2013.

Do kraja veljače Vlada će javnosti objaviti svoj konačni stav o privatizacijskom postupku za četiri brodogradilišta u teškoćama (3. maj, Kraljevicu, Brodotrogir i Brodosplit) koja ukupno zapošljavaju gotovo 8000 radnika u čiju su privatizaciju prije skoro dvije godine krenule tvrtke Jadranska ulaganja i DIV iz Samobora.

S obzirom na to da se prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić nedavno sastao sa zainteresiranim kupcima, a potom i sindikalnim predstavnicima, te da unazad mjesec dana traju intenzivni dogovori i pregovori o izradi detaljnih analiza i završnih ponuda za kupnju, za vjerovati je da se Vlada na posljetku odlučila za okončanje privatizacije. Istina, Čačić je ostavio mogućnost i nekog drugog rješenja ne preciziravši o čemu je riječ.

Sudbina mnogih europskih brodogradilišta nije sjajna, kaže dr. Ines Kersan-Škabić sa Sveučilišta »Jurja Dobrile« u Puli navodeći kako je Poljska gotovo ostala bez svoje brodogradnje, a slično je i u Rumunjskoj. Njemačka se polako oporavlja nakon što je i u toj razvijenoj zemlji zatvoreno 4200 radnih mjesta, odnosno nestalo je svako peto radno mjesto u škverovima.

Mnogi se pitaju što će se dogoditi ako nova Vlada ne prihvati završne planove restrukturiranja koje je već prije prihvatila hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a prije toga i Europska komisija. Druga je mogućnost, doznajemo, prekrajanje planova restrukturiranja na način da se zadrži izvorna djelatnost, a svi ostali dijelovi privatiziraju. Na tom je tragu bila i predizborna izjava ministra financija Slavka Linića kad je govorio o 3. maju.

Problematičnost te varijante sadržana je, međutim u stavu Europske komisije koji je suprostavljen takvoj varijanti, a uz to Europska komisija, kako je to nedavno izjavio Štefan Fule, europski povjerenik za proširenje, inzistira na realizaciji potpisanog ugovora o restrukturiranju škverova. U suprotnom, Hrvatska će morati vratiti sav novac koji je ubrizgan za sanaciju i restrukturiranje brodogradilišta od 2006. Unatoč silnim potporama do željenog oporavka nije došlo, a obveze su odavno prešle točku ekonomske opravdanosti.

Treća varijanta je brzinski, treći po redu natječaj, međutim aktualno gospodarsko-socijalno vrijeme kako u zemlji tako i u svijetu, koji i dalje potresa kriza velikih razmjera, ne ide u prilog toj verziji. O njoj se, doznajemo, ozbiljnije ni ne razmišlja.

Prema informacijama koje dolaze neslužbenim kanalima, Vlada je vrlo sklona ponudi Nenada Končara i Jadranskim ulaganjima koji će najvjerojatnije postati budući vlasnik triju škverova- 3. maja, Brodotrogira i Kraljevice dok je sudbina Brodosplita mnogo neizvjesnija.