Federalna vlada dala je prošle sedmice saglasnost za Program rada s planom privatizacije i Finansijski plan Agencije za privatizaciju u FBiH za ovu godinu, koji je usvojio Upravni odbor te institucije. Prema usvojenom Planu prodaje kompanija, predviđena je privatizacija Vladinog udjela u „Energopetrolu“, „Energoinvestu“, „Aluminiju“ i ponovo „Sarajevo-osiguranju“. U planu, za razliku od prethodnih godina, nije privatizacija „BH Telecoma“ i „HT Eroneta“, jedinih kompanija koje, ustvari, vrijede na tržištu. S druge strane, usvojeni Vladin plan privatizacije, nudi mrvice na tržištu dionicama.
Federalna vlada dala je prošle sedmice saglasnost za Program rada s planom privatizacije i Finansijski plan Agencije za privatizaciju u FBiH (APF) za ovu godinu, koji je usvojio Upravni odbor te institucije.
Šta se predviđa
Prema usvojenom Planu prodaje kompanija, predviđena je privatizacija Vladinog udjela u „Energopetrolu“, „Energoinvestu“, „Aluminiju“ i ponovo „Sarajevo-osiguranju“.
U planu, za razliku od prethodnih godina, nije privatizacija „BH Telecoma“ i „HT Eroneta“, jedinih kompanija koje, ustvari, vrijede na tržištu. S druge strane, usvojeni Vladin plan privatizacije, nudi mrvice na tržištu dionicama.
Pogotovo se to odnosi na posrnule bh. firme, poput „Energopetrola“, u kojem Vlada sada ima svega 7,6 posto udjela, na koliko je spala sa 22 posto, koliko je bilo državnog kapitala kada je izvršena sumnjiva dokapitalizacija. No, najnoviji postotak rezultat je nove dokapitalizacije zagrebačke INA-e, koja je povećala svoj udio u nekadašnjem bh. naftnom gigantu sa 68 na 88 posto.
Da stvar bude gora, Vlada FBiH ovim transferom nije zaradila ni marku, a ostala je bez 14,4 posto kapitala.
Mostarski „Aluminij“, u kojem Vlada ima 44 posto udjela, već godinama je na meti prodaje, ali padom dionica i te firme pada i njena cijena. Svi dosadašnji pokušaji i najave restrukturiranja bili su neuspješni.
Ništa bolja situacija nije ni sa sarajevskim „Energoinvestom“, bivšim energetskim divom. Vlada u ovoj firmi ima najviše udjela od svih firmi, čak 67 posto. No, „Energoinvest” je lošim upravljanjem doveden pred svršen čin. Ova firma već godinama muku muči da održi likvidnost, a enormni gubici te nemogućnost dobivanja novih poslova svrstale su je u rang s kompanijama za koje ne vlada velika potražnja.
Spor s Britancima
„Energoinvest“ već neposrednom nagodbom prodaje pojedine nekretnine u BiH, ali za vratom ima još i spor s Britancima, kojima duguje za prijeratnu isporuku nafte oko 14 miliona dolara.
Ova firma, također, nikada nije riješila ni spor u vezi s prodajom pumpi u Hrvatskoj, koje su jedina prava vrijednost. Osim toga, većina opreme u Hrvatskoj im je zaplijenjena, poput dalekovodnih konstrukcija u Pločama, a koje su bile namijenjene za tržište u Libiji.Malverzacije bivše Uprave još istražuje i Tužilaštvo Kantona Sarajevo.
SBB zaustavio pljačku „Sarajevo-osiguranja“
Savez za bolju budućnost (SBB) zaustavio je prošle godine sumnjivu prodaju „Sarajevo-osiguranja“. Tada je utvrđeno da ova firma na računima ima 14 miliona KM, a da je Vlada želi prodati za svega osam miliona.
Iz SBB-a su tada upozorili na pokušaj neviđene privatizacijske pljačke, nakon čega je Vlada povukla odluku o prodaji. Inače, Federacija u „Sarajevo-osiguranju“ ima 45 posto udjela.
Vlada je u 2016. godini prodala udjele u „Bosnalijeku“ i „Fabrici duhana Sarajevo“. Vlada FBiH je u „Bosnalijeku“ imala 19,25 posto, a u FDS-u 39,9 posto kapitala.