Prodaja dionica i poslovnih udjela Hrvatskih voda u 29 trgovačkih društava vodnog gospodarstva nije prodaja tog javnog poduzeća niti vode kao resursa već korak kojim se izbjegava sukob interesa i ispunjava odluka Vlade da državni imatelji do 25 posto udjela u te udjele prodaju. Hrvatske vode su sredinom prosinca prošle godine raspisale natječaje za prodaju poslovnih udjeli u osam društava s ograničenom odgovornošću i dionica u 21 dioničkom društvu (u svim imaju i prodavali su oko 15 posto udjela), a rok za dostavu ponuda istekao je danas i za većinu tvrtki stigle su ponude. Na prodaju nisu bile dionice ili udjeli Hrvatskih voda, niti voda kao resurs, već se prodaju udjeli i dionice u vodnogospodarskim trgovačkim društvima – građevinskim tvrtkama. Riječ je o građevinskim trgovačkim društvima niskogradnje koja za Hrvatske vode obavljaju poslove održavanja vodotoka i javnoga vodnog dobra.
Prodaja dionica i poslovnih udjela Hrvatskih voda u 29 trgovačkih društava vodnog gospodarstva nije prodaja tog javnog poduzeća niti vode kao resursa već korak kojim se izbjegava sukob interesa i ispunjava odluka Vlade da državni imatelji do 25 posto udjela u te udjele prodaju, ističu u Hrvatskim vodama.
Hrvatske vode su sredinom prosinca prošle godine raspisale natječaje za prodaju poslovnih udjeli u osam društava s ograničenom odgovornošću i dionica u 21 dioničkom društvu (u svim imaju i prodavali su oko 15 posto udjela), a rok za dostavu ponuda istekao je danas i za većinu tvrtki, kako se doznaje, stigle su ponude. Na prodaju nisu bile dionice ili udjeli Hrvatskih voda, niti voda kao resurs, već se prodaju udjeli i dionice u vodnogospodarskim trgovačkim društvima – građevinskim tvrtkama, rekao je za Hinu član Povjerenstva za prodaju i voditelj Službe vrijednosnih papira u Hrvatskim vodama Tomislav Madžar.
"Riječ je o građevinskim trgovačkim društvima niskogradnje koja za Hrvatske vode obavljaju poslove održavanja vodotoka i javnoga vodnog dobra", kaže Madžar komentirajući medijska nagađanja da se radi o prodaji Hrvatskih voda. Ta su društva prije Zakona o vodama 1995. godine imala status javnih vodoprivrednih poduzeća, a na temelju Zakona o vodama privatizaciju tih društava provodile su županije koje su bile stopostotni udjelničari. Prema tom privatizacijskom modelu, 50 posto temeljnog kapitala prodano zaposlenima i ranije zaposlenima uz popust i odgođeno plaćanje, dok je Hrvatskim vodama preneseno 15 posto ili ukupno 43,7 milijuna kuna temeljnog kapitala, županije su zadržale 20 do 26 posto temeljnog kapitala, a 9 do 15 posto županije su prodale na javnoj dražbi bez popusta.
Prema tom modelu privatizirana su sva trgovačka društva vodnoga gospodarstva u Hrvatskoj pri čemu je više od 4.000 zaposlenih i ranije zaposlenih iskoristilo mogućnost kupnje udjela odnosno dionica uz popust i odloženo plaćanje. Upravno vijeće Hrvatskih voda je u prosincu odlučilo prodati dionice/udjele u tim tvrtkama, a glavni razlozi su izbjegavanje sukoba interesa između javnog statusa Hrvatskih voda kao naručitelja i privatno-pravnog statusa kao udjeličara odnosno dioničara u potencijalnim ponuditeljima koji se javljaju Hrvatskim vodama u postupcima javne nabave, objašnjava Madžar.
Pojednostavljeno, nakon prodaje udjela Hrvatske vode neće biti u situaciji da radove naručuju od poduzeća kojima su suvlasnici. Prodaja je i provedba Vladine odluke koja je unesena u Program gospodarskog oporavka, a prema kojoj su državni imatelji dionica/udjela do 25 posto temeljnog kapitala, obvezni te udjele ili dionice prodati.