Privatizacija - Hrvatska

Hypo prodaje imovinu, TLM ima novoga gazdu

Šibenske tvornica lakih metala, odnosno njezin najvredniji dio – valjaonica – od jučer ima novog vlasnika. To je bečka kompanija Euris, u vlasništvu tamošnjeg poduzetnika makedonskog podrijetla Marka Pejčinoskog. Kako se neslužbeno doznaje, temeljem ugovora sklopljenog s austrijskom Hypo bankom Euris je preuzeo većinski udjel u TLM TVP-u za zasad neotkriveni iznos novca.

Nebankarski sektor

Na taj način kraju je privedena višegodišnja saga o prodaji najvećeg poduzeća i jednog od simbola grada Šibenika, ali i proces prodaje više milijardi eura vrijedne imovine Hypo Alpe-Adria banke u jugoistočnoj Europi. U sklopu rasprodaje imovine grupacija je izdvojila nebankarsko poslovanje procijenjeno na 10 milijardi eura, kojeg se već neko vrijeme pokušava riješiti. Tu se među ostalim nalaze hoteli, marine, vlasnički udjeli u kompanijama, zaplijenjeni kamioni...

Među imovinom koja je trebala biti prodana je Aluflexpack, proizvođač i prerađivač aluminijskih folija korištenih u proizvodnji kutija za paštete, cigarete, jogurte... U toj zadarskoj kompaniji Hypo ima 100-postotni vlasnički udio. Aluflexpack istodobno drži 83-postotni udio u šibenskom TLM-u. Te dvije hrvatske kompanije, s oko 1400 radnika, u veljači je trebala preuzeti švicarska tvrtka Montana. I premda se činilo da je posao zaključen, Hypo i Montana su potkraj prošlog mjeseca priopćili da odustaju “jer određeni uvjeti nisu zadovoljeni”. Sad je dogovor oko prodaje TLM-a sklopljen s Eurisom, inače već godinama glavnim kupcem proizvoda šibenske tvrtke.

Ipak, vrhunac prodaje bankine imovine trebalo bi biti prodaja 1,5 milijardi eura vrijedne mreže bankinih poslovnica u jugoistočnoj Europi. Hypo u Hrvatskoj ima 84 poslovnice, a njih prodaje u paketu s onima u Sloveniji, BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

– Sve se prodaje zajedno, a prve interesente očekujemo tijekom rujna, možda listopada. Tada će početi dubinsko snimanje (due dilligence) kojim će potencijalni kupci dobiti uvid u poslovanje i imovinu banke – kaže glasnogovornik Hypa Nikola Donig, dok razgovaramo na terasi jednog hotela u centru Klagenfurta. Napominje da je rano govoriti tko bi sve mogao biti zainteresiran. “Rusi i Turci su učestali ‘sumnjivci’. Prvi jer imaju novac, drugi jer bi se strateški pozicionirali”, kaže. Hypo grupu nacionalizirala je Austrija 2009. nakon što se banka našla u velikim financijskim problemima. Do kraja godine trebao bi završiti i proces restrukturiranja usmjeren na smanjenje troškova, uključujući i 6-postotno smanjenje broja zaposlenih na razini grupe.

– Taj proces je već u tijeku pa neće biti znatnijeg otpuštanja – kaže glasnogovornik banke. Hypo grupa trenutačno ima 6500 zaposlenih. – Povlačimo se prema maloprodaji. Premještamo se od masivnih korporativnih projekata, poput turističkih naselja, prema malim i srednje velikim poduzetnicima i građanima”, objašnjava. Želimo smanjiti rizik – dodaje Donig.

Austrijski su mediji potkraj prošlog mjeseca, pozivajući se na izvješće koje je središnja banka poslala vladi u Beč, prenijeli da će Hypu trebati nova financijska pomoć države.

– Financijska situacija banke je stabilna, lani smo ostvarili pozitivan rezultat. Dodatni kapital bi nam eventualno mogao zatrebati zbog strože regulative bankarskog sektora, odnosno zbog zakonske odredbe o povećanju adekvatnosti kapitala – objašnjava Donig.

Vraćanje novca

Hypo je lani ostvario dobit od 69,3 milijuna eura, dok je godinu prije imao gubitak od 1,08 milijardi eura. Kvartalni rezultat banka će objaviti 16. kolovoza. Već dobiveni novac od države Hypo grupa će morati vratiti Austriji za nekoliko godina. O točnom roku povrata novca trebalo bi se još razgovarati na jesen, napominje Donig.