Nova odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče slučaja preduzeća "Krajina Borac", ukoliko zaživi kao praksa za druge slične predmete, mogla bi izazvati nesagledive posljedice po imovinu RS, ocjenjuju pravni stručnjaci. Ustavni sud odlukom da "oduzme" imovinu firme "Krajina Borac" u Novom Gradu u korist preduzeća "Borac" iz Travnika izašao iz okvira domaćeg zakonodavstva i odredaba Dejtonskog sporazuma. Ustavni sud BiH u ovom slučaju nije poštovao zakonodavstvo RS i BiH, odnosno Okvirni zakon o privatizaciji, koji je nametnuo visoki predstavnik, kao ni entitetske zakone o privatizaciji. Zakonima o privatizaciji regulisano je da se nekadašnja društvena imovina preduzeća može privatizovati samo na području entiteta na kojima se nalazi po odlukama direkcija za privatizaciju RS i FBiH. Ustavni sud BiH je na zadnjoj sjednici usvojio apelaciju preduzeća "Borac" iz Travnika i Dijane i Slavka Milojice iz Novog Grada, protiv banjalučke firme "Krajina Borac", te ukinuo presudu Vrhovnog suda RS od 11. decembra 2009. i ostavio na pravnoj snazi presudu Okružnog suda u Banjaluci od 26. januara 2007. godine.
Nova odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče slučaja preduzeća "Krajina Borac", ukoliko zaživi kao praksa za druge slične predmete, mogla bi izazvati nesagledive posljedice po imovinu RS, ocjenjuju pravni stručnjaci.
Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci, smatra da je Ustavni sud odlukom da "oduzme" imovinu firme "Krajina Borac" u Novom Gradu u korist preduzeća "Borac" iz Travnika izašao iz okvira domaćeg zakonodavstva i odredaba Dejtonskog sporazuma.
"Ustavni sud BiH u ovom slučaju nije poštovao zakonodavstvo RS i BiH, odnosno Okvirni zakon o privatizaciji, koji je nametnuo visoki predstavnik, kao ni entitetske zakone o privatizaciji", ističe Popović.
Zakonima o privatizaciji regulisano je da se nekadašnja društvena imovina preduzeća može privatizovati samo na području entiteta na kojima se nalazi po odlukama direkcija za privatizaciju RS i FBiH.
Ustavni sud BiH je na zadnjoj sjednici usvojio apelaciju preduzeća "Borac" iz Travnika i Dijane i Slavka Milojice iz Novog Grada, protiv banjalučke firme "Krajina Borac", te ukinuo presudu Vrhovnog suda RS od 11. decembra 2009. i ostavio na pravnoj snazi presudu Okružnog suda u Banjaluci od 26. januara 2007. godine.
Time je definitivno proglašen važećim ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora "Borca" u Novom Gradu između tog travničkog preduzeća i Slavka i Dijane Milojica. Na ovaj način je "Krajina Borac", koji je u procesu privatizacije preuzeo svu imovinu travničkog "Borca" na teritoriji RS, ostao bez nekretnine u Novom Gradu površine 65,26 kvadratnih metara.
Zoran Milaković, predsjednik Upravnog odbora "Krajina Borca", čitav postupak Ustavnog suda BiH smatra "vrlo čudnim", ukazujući da je apelacija travničkog "Borca" uzeta u razmatranje svega tri mjeseca nakon podnošenja, dok su drugi slučajevi prolongirani.
On ocjenjuje nevjerovatnim da se sada smatra važećim ugovor "Borca" o prodaji imovine u Novom Gradu, dok su svi ostali okružni sudovi, pa čak i banjalučki, odbacili kao nevažeće ostalih 14 ugovora travničkog preduzeća o prodaji poslovnih prostora u gradovima u RS, jer nisu u skladu sa zakonom o privatizaciji.
Milaković se pribojava da bi ova odluka Ustavnog suda mogla postati praksa prema kojoj će se ponašati i drugi sudovi, čime bi privatizovana preduzeća iz RS čije su nekadašnje centrale bile u FBiH praktično ostale bez imovine.
"Jedinu nadu sada polažemo u Vladu RS, koja mora donijeti zakon kojim će spasiti imovinu preduzeća u RS. Ukoliko to ne uradi, RS će doći u situaciju da joj se sudskim odlukama 'istopi' imovina i na kraju od nje ostane samo prazna ljuštura", naglasio je Milaković.
Popović kaže da Ustavni sud BiH ovom presudom nastavlja tendenciju, ne samo da tumači, već i kreira nove ustavne odnose u BiH, što, prema njegovom mišljenju, može izazvati nesagledive posljedice.
"Ako Ustavni sud ovako nastavi, vrlo brzo će dovesti u pitanje ustavnu strukturu BiH, koja je uspostavljena Dejtonskim sporazumom", upozorava Popović.