Privatizacija - Hrvatska

Intenzivna privatizacija Kupara, ulagači zainteresirani

Intenzivno se radi na privatizaciji Kupara, hotelskog kompleksa nadomak Dubrovnika, koji godinama čeka ulaganje. Za Kupare su zainteresirani brojni investitori, pa se projekta prihvatio i Vladin tim zadužen za investicije, potvrđeno je Vjesniku.

Kupari su primjer projekta koji izaziva pravi interes većih ulagača, kazao nam je izvor iz Banskih dvora, a zanimanje za razvoj tog dijela obale pokazali su i Amerikanci okupljeni na Brown Forumu u Dubrovniku.

Oni žele velike projekte, kakvih je u Hrvatskoj malo, pa im će se osim Brijuna Rivijere i Turističke zone Prukljan, turističkih projekata s Vladine liste investicije, ponuditi i Kupari te turistička zona u okolici Šibenika. Ono što zbunjuje potencijalne američke investitore je procedura nužna za realizaciju ulaganja, poput javnih natječaja za zemljišta ili čekanje na donošenje prostornih planova.

Da se intenzivno radi na pripremi Kupara za privatizaciju, potvrdila je i Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Puno je napravljeno na imovinsko-pravnim odnosima, čije je rješavanje kočilo investiciju. Naime, država je upisana kao vlasnik većine zemljišta, ali spor se vodio zbog nekoliko čestica u privatnom vlasništvu.

Sada je kao prepreka ostao tek prostorni plan koji bi trebao razgraničiti građevinski dio od negrađevinskog dijela zemljišta, koje se prostire na 81 hektaru. Nakon određivanja prostornog plana, za zabijanje prve lopate čekat će se i donošenje detaljnog plana uređenja (DPU), nižeg ranga prostornog plana. Očekuje se da će plan omogućiti veći postotak izgrađenosti na tom prostoru, a zna se da su iz plana privatizacije izdvojene dvije vile, koje će ostati u rukama države. Riječ je o objektu poznatom kao Titova vila, hotelu Galeb i zemljištu oko vile, koji su rezervirani za rezidencijalne potrebe države. Još prije nekoliko godina pisalo se o DPU po kojem je županija željela omogućiti gradnju 3700 kreveta u Kuparima, dok je Općina tražila ograničavanje maksimalne gradnje na dvostruko niži smještajni kapacitet.

Kupari su do Domovinskog rata bili vojno-ugostiteljska ustanova s 2500 postelja, no svi hoteli i vile uništeni su tijekom rata. Inače, vrijednost kompleksa mjeri se u stotinama milijuna eura. Kompleks je uključivao šest hotela, nekoliko depadansa, Titovu vilu te prateće objekte. Hotele je uništila Jugoslavenska narodna armija, u čijem su vlasništvu bili, da bi se nakon rata vlasništvo nad hotelom predalo u ruke Hrvatskoj vojsci pod kapom Club Adriatic grupe.

U 17 godina za Kupare su smišljane razne kombinacije, pri čemu je bilo prijedloga i da se na jedinom dijelu slobodne obale u blizini Dubrovnika gradi stambena zona u sklopu poticane stanogradnje. Za razvijanje projekta interesirao se niz tvrtki, pa se tako pisalo o njemačkim ulagačima iz tvrtke Hoch-Tief, koji su s Clubom Adriatic osnovali i zajedničku tvrtku Kupari Adriatic Projekt. U vrijeme predstavljanja Kupara kao turističke meke zainteresirala se i svjetska hotelska grupacija Hilton, a Magna International u vlasništvu Franka Stronacha bila je izgledni novi vlasnik, međutim, odluka o privatizaciji nikad nije donesena.