Varaždinski Varteks bi za nešto više od mjesec i pol trebao provesti dokapitalizaciju. Iz kompanije su za 17. kolovoza najavili glavnu skupštinu, a među prijedlozima odluka o kojima će se dioničari očitovati je i prijedlog povećanja temeljnoga kapitala, s tim da se zbog akumuliranih gubitaka iz prethodnih godina prije toga planira provesti smanjenje kapitala. Novi kapital Varteksu bi trebala osigurati britanski privatna investicijska kompanija Valtegra LLP. Riječ je o svojevrsnom fondu rizičnog kapitala specijaliziranom za međunarodna ulaganja u kompanije u poteškoćama, a u skladu sa spremnošću na veći rizik, takvima su u pravilu veći i apetiti u pogledu očekivanih prinosa.
Varaždinski Varteks bi za nešto više od mjesec i pol trebao provesti dokapitalizaciju. Iz kompanije su za 17. kolovoza najavili glavnu skupštinu, a među prijedlozima odluka o kojima će se dioničari očitovati je i prijedlog povećanja temeljnoga kapitala, s tim da se zbog akumuliranih gubitaka iz prethodnih godina prije toga planira provesti smanjenje kapitala.
Novi kapital Varteksu bi trebala osigurati britanski privatna investicijska kompanija Valtegra LLP. Riječ je o svojevrsnom fondu rizičnog kapitala specijaliziranom za međunarodna ulaganja u kompanije u poteškoćama, a u skladu sa spremnošću na veći rizik, takvima su u pravilu veći i apetiti u pogledu očekivanih prinosa.
Prema uvjetima navedenim u skupštinskom prijedlogu Uprave Varteksa, proizlazi da bi Valtegra u varaždinsku modnu kompaniju trebala uložiti 37,2 milijuna kuna ili oko pet milijuna eura, a tim ulaganjem britanski bi fond u konačnici postao vlasnikom 48,6 posto dionica kompanije.
Varteks je još 2013. sklopio predstečajnu nagodbu na temelju petogodišnjeg plana operativnog i financijskog restrukturiranja, i za njegovo daljnje poslovanje ta je dokapitalizacija od velike važnosti. “Provedbom dokapitalizacije osigurat će se radni kapital dostatan za dovršetak svih projekata restrukturiranja, te kapitalna platforma za provedbu svih zacrtanih razvojnih projekata. Time će se u potpunosti stabilizirati poslovanje i osigurati preduvjeti za održivi rast i razvoj poslovanja”, rekao nam je predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec.
Na sličan način i u skupštinskom pozivu Uprava kompanije obrazlaže predložene korporativne akcije. U njemu se naglašava kako bi se uspješnom provedbom povećanja temeljnog kapitala značajno poboljšali svi ključni bilančni indeksi te “stvorili potrebni pozitivni efekti za nastavak poslovanja” te “organski rast i osvajanje novih tržišta”.
Nasuprot tome, “odgađanje početka procesa restrukturiranja u smislu optimizacije postojeće razine duga društva nepovoljno bi se odrazilo na njegovu stabilnost i konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu, a posljedično i na kreiranje dodatnih vrijednosti za dioničare”.
Prije dokapitalizacije bi se, međutim, provelo jednostavno smanjenje temeljnoga kapitala svođenjem nominalne vrijednosti dionice sa 50 na 10 kuna.
Drugim riječima, s trenutnih 111 milijuna kapital bi se smanjio na 22,2 milijuna kuna, a većim dijelom to bi smanjenje poslužilo za pokriće gubitaka - 16 milijuna kuna iz 2016. te još 52,5 milijuna prenesenih iz prethodnih godina. Preostalih 22 milijuna kuna planiranog smanjenja kapitala preusmjerilo bi se u kapitalne
rezerve.
Neposredno nakon toga slijedi povećanje kojim će se temeljni kapital gotovo udvostručiti, i to sa 22,2 na 43,2 milijuna, izdavanjem novih 2.100.000 dionica. To znači i da će investitor koji će ga osigurati postati 48,6-postotnim vlasnikom. Predloženim propozicijama za tu operaciju predviđeno je da se upis novih dionica obavi po 17,70 kuna odnosno cijeni većoj od nove nominale, pa će se dokapitalizacijom u kompaniju sliti 37,2 milijuna kuna. Istodobno, sadašnjim dioničarima, a među njima je trenutačno pojedinačno najveći Nenad Bakić, udjeli će biti približno upola manji nego danas. No, za dioničare je ionako uglavnom važnije koliko vrijedi njihov udjel, a ne koliko postotno iznosi.
Poput mnogih drugih kompanija koje su zbog dugova ušle u predstečajnu nagodbu, ni u Varteksu proces restrukturiranja ne ide baš lako. Tako je, primjerice, Varteks grupa lani smanjila dugoročne obveze sa 147 na 122 milijuna kuna, ali su istodobno kratkoročne povećane za približno isti iznos (sa 81 na 107 milijuna). Poslovni prihodi i matičnog društva i Grupe pali su u odnosu na godinu prije (6 i 16 posto), a premda su i poslovni rashodi smanjeni (7 i 13 posto), u konačnici je matično društvo u odnosu na godinu prije smanjilo gubitak, ali je na razini grupe on povećan. Varteks grupa lani je, naime iskazala 15,5 milijuna minusa, dok je godinu prije on iznosio devet milijuna.
Financijski rezultat u značajnoj mjeri očito odražava i dalje velik teret financijskih obveza i utoliko je potraga za svježim kapitalom razumljiva. Investitori poput britanske kompanije Valtegra uz i dalje poticajne uvjete na međunarodnim financijskim tržištima očito imaju slobodnoga kapitala koji traži prilike za ulaganja s većim rizicima, ali i prinosima. Inače, na mrežnim stranicama Valtegra sebe i izrijekom predstavlja kao “rescue fund”. Usredotočuju se, kažu, na spašavanje, stabilizaciju i rast poslovanja, a kao bitnu značajku ističu brzinu odnosno ubrzane transakcije. Tipično za takve igrače, o svojoj misiji govore i drukčijim jezikom od konvencionalnih investitora:
“Ne čitamo pasivno izvješća, zasučemo rukave i idemo na posao. Ulažemo u vas kada se drugi okreću i zatvaraju vrata. Strastveni smo o spašavanju poduzeća i neumorno radimo na operativnoj izvrsnosti”. To će zacijelo uskoro imati priliku pokazati i u Varteksu.