Za kupnju slovenskog energetskog poduzeća Petrol, najveće slovenske kompanije s lani ostvarenim prihodima od 3,2 milijarde eura, zainteresirano je više potencijalnih strateških partnera, među ostalima madžarski MOL, azarbejžanski Socar te nekoliko međunarodnih financijskih fondova. Prodaja kompanije koja ostvaruje prihode veće od Mercatora, a u kojoj većinski udio ima država, postala je vjerojatnija, iako se Petrol ne nalazi na listi 15 poduzeća koja vlada prodaje u sadašnjem privatizacijskom paketu, i to nakon što je vlada u odlasku Alenke Bratušek promijenila energetski zakon.
Za kupnju slovenskog energetskog poduzeća Petrol, najveće slovenske kompanije s lani ostvarenim prihodima od 3,2 milijarde eura, zainteresirano je više potencijalnih strateških partnera, među ostalima madžarski MOL, azarbejžanski Socar te nekoliko međunarodnih financijskih fondova, objavio je u utorak ljubljanski dnevni list "Dnevnik".
Prodaja kompanije koja ostvaruje prihode veće od Mercatora, a u kojoj većinski udio ima država, postala je vjerojatnija, iako se Petrol ne nalazi na listi 15 poduzeća koja vlada prodaje u sadašnjem privatizacijskom paketu, i to nakon što je vlada u odlasku Alenke Bratušek promijenila energetski zakon, piše "Dnevnik".
Vlada je tim zakonom ukinula ograničenje po kojoj energetska poduzeća koja u djelatnosti imaju i javnu funkciju (poput Petrola koji na osnovi državne koncesije prodaje zemni plin) ne mogu prodati svoj kontrolni udio (od 25 posto) ako za to ne dobiju izričitu suglasnost vlade.
Vlada doduše tvrdi da promjena energetskog zakona nije povezana sa špekulacijama o prodaji Petrola, ali je riječ o kompaniji koja bi među strateškim investitorima najlakše našla potencijalnog novog vlasnika, tvrdi "Dnevnik".
Europska komisija nedavno je u svojim preporukama od Slovenije zatražila da što prije odredi strategiju i rokove za novi privatizacijski paket kojim bi smanjila svoj prevelik vlasnički portfelj te tako smanjila proračunski deficit. No, tome se, osobito zbog predstojećih parlamentarnih izbora i biračke nesklonosti privatizaciji, protivi većina političkih stranaka, osobito na ljevici.
S druge strane, dio stranaka desnog centra i neki ekonomski analitičari podsjećaju da će za gospodarski oporavak država trebati investicije od 5 do 6 milijardi eura te da je za novi gospodarski rast nakon višegodišnje recesije teško naći svježa sredstva, osim kod strateških ulagača koji su spremni kupiti od države najzanimljivija poduzeća ili preuzeti njenu imovinu u koncesiju, što je kombinacija u kojoj bi se mogle naći slovenske autoceste.