Privatizacija - Hrvatska

Mol traži vlasnički udio u Janafu

Mađarska naftna i plinska kompanija Mol kao uvjet za zadržavanje tvrtke Prirodni plin u Ini od hrvatske je Vlade zatražila vlasnički udio u Jadranskom naftovodu (Janaf) vrijedan oko milijardu kuna, javlja Vjesnik.

Mol traži i povećanje cijene po kojoj Ina plin prodaje distributerima od 1,7 kuna po kubiku za desetak posto. To obrazlažu ovogodišnjim Ininim gubicima u trgovini plinom od 460 milijuna kuna u prvih devet mjeseci te akumuliranim gubicima iz prošlih godina te željom da se smanje gubici u tom dijelu poslovanja u budućnosti.

To i ne čudi ako se uzme u obzir strateška važnost Janafa koji će uskoro moći na cijeloj trasi u dva smjera dopremati naftu iz Rusije i Mađarske do Inine riječke rafinerije i Janafova terminala u Omišlju na Krku, odakle bi se mogla tankerima prevoziti po svijetu.

Vjesnik navodi da Mol na ovaj način želi gubitak koji bi im donijelo zadržavanje trgovine plinom u Ini kompenzirati vlasničkim udjelom u takvoj vrlo vrijednoj tvrtki s izvrsnom perspektivom. Dogovor o ovom prijedlogu mogao bi biti postignut do sredine sljedećeg tjedna.

Položaj Vlade u ovim je pregovorima nepovoljan jer se obvezala, nakon jednogodišnje odgode, od 1. prosinca ove godine preuzeti Prirodni plin. Tada bi Vlada trebala plin otkupljivati po cijenama većim nego što Ina prodaje taj isti plin.

Stručnjaci kažu da bi Vlada tako preuzela neprofitabilan dio plinskog biznisa, a time i saniranje njegovih velikih gubitaka dok bi onaj profitabilan (proizvodnja) ostao Ini, čiji je Mol najveći suvlasnik. Mol ipak traži traži mnogo više od onog na što je Vlada spremna pristati pa bi mogući kompromis mogao biti novi ugovor o plinskom poslovanju.

Stručnjaci smatraju da bi najbolje rješenje bilo da Prirodni plin i dalje ostane u Ini, a da Vlada odobri poskupljenje plina za tzv. tarifne kupce (povlašteni sami biraju dobavljača i s njim ugovaraju cijenu), ali da to vrijedi samo za kućanstva. Cijene malom gospodarstvu, koje plinom opskrbljuju distributeri, ostale bi nepromijenjene.

Također, HEP i Petrokemija kao najveći potrošači plina (na njih otpada više od 40 posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj) trebali bi plaćati nešto niže cijene od ostaloga gospodarstva jer i stvaraju manje troškove u sustavu. U Molu nisu htjeli komentirati svoje zahtjeve i moguće rješenje pregovora s objašnjenjem da su pregovori s predstavnicima hrvatske Vlade još u tijeku.