Privatizacija - Crna Gora

Montenegro Airlines i Institut ponovo na prodaju

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte je na jučerašnjoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Vlade i predsjednik Savjeta Milo Đukanović, utvrdio Predlog odluke o planu privatizacije za ovu godinu i uputio ga Vladi na razmatranje i usvajanje.

Planom privatizacije za ovu godinu predviđena je između ostalog i prodaja državnog udjela u Montenegro Airlinesu, Institutu „Simo Milošević“, Montecargu i hotelskim preduzećima Budvanska i Ulcinjska rivijera.

Planom je predviđena i prodaja Novog duvanskog kombinata, Instituta crne metalurgije, Fabrike elektroda Piva, Marine Bar, Poliexa, hotela „Park“ u Bijeloj i Montenegro Defence Industry.

Ta preduzeća će, kaže sekretar Savjeta Aleksandar Tičić, biti privatizovana metodom prodaje akcija putem javnog tendera, a planiran je i nastavak sprovođenja tendera za Jadransko brodogradilište iz Bijele, koji je raspisan prošle sedmice.

- Sada ne mogu da saopštim kojom dinamikom će biti obavljena privatizacija preduzeća, ali će se od zainteresovanih investitora tačno znati kakav će biti njen način i metod – rekao je Tičić.

On je dodao da je Planom predviđena privatizacija ukupnog državnog udjela od 99,89 odsto u nacionalnom avio-prevozniku, dok će naknadno biti utvrđeno da li će Novi duvanski biti djelimično privatizovan ili dokapitalizovan.

Tičić je saopštio da će valorizacijom turističkih lokaliteta ili preduzeća kroz privatno-javno partnerstvo biti nastavljeno sprovođenje tendera za ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula, vojno-turističke komplekse „Mediteran Žabljak“ i Bigovo-Trašte, lokaliteta između Njivica i ušća Sutorine u Herceg Novom, Ecolodge Vranjina i bivše vojne kasarne „Radoje Dakić“ na Žabljaku, za koje se u ovoj godini očekuje i zaključivanje ugovora.

- Na sjednici Savjeta je u dnevni red uvršten i žabljački Savin kuk – rekao je Tičić.

Projekti koji će biti realizovani modelom privatno-javnog partnerstva su i Velika plaža, Ada Bojana, Kamp Neptun, NTC Marina – Kotor, Uvala Masline Utjeha za rt Odrač u Baru, Vojno-turistički kompleks Valdanos, Vojno-turistički kompleks Ostrvo cvijeća i zemljište Prevlaka, Kasarna Gornji klinci – Herceg Novi, Lalovina – komanda PKL Herceg Novi, Motel Šas sa Vladimir ekonomijom – Ulcinj, Lokalitet Donja Arza – Herceg Novi i Pošta Crne Gore.

Navedeno je da se Savjet na jučerašnjoj sjednici upoznao i sa Informacijom o statusu privatizacija hotelsko – turističkih preduzeća, sa akcentom na realizovane projekte i projekte koji su u toku, kao i sa predlogom zaključaka o kojima će se izjasniti Vlada.

Planom privatizacije, koji je pripremljen na osnovu predloga nadležnih resora i tenderskih komisija Savjeta, utvrđeni su ciljevi i metodi privatizacije, sa spiskom društava i procentom akcijskog kapitala za privatizaciju, te uslovima i rokovima za njihovu realizaciju, lokaliteti koji će se turistički valorizovati i socijalni aspekti privatizacije.

Sekretar Tičić saopštio je, nakon sjednice Savjeta,  da su osnovni ciljevi privatizacije povećanje konkurentnosti i efikasnosti funkcionisanja privrednih društava, podsticanje stranih ulaganja i preduzetništva, stimulisanje privrednog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda stanovništva.

- Za realizaciju navedenih ciljeva biće preduzete strukturne reforme i mjere za unapređenje poslovnog ambijenta, koje podrazumijevaju i uklanjanje barijera za nova ulaganja – kazao je Tičić.

Predviđena i aukcija i prodaja na berzi

Tičić je naveo da su Planom predviđene i privatizacije putem aukcije, ukoliko država posjeduje više od 50.000 eura kapitala u preduzeću, kao i privatizacija prodajom akcija na berzi.

Preduzeća koja bi trebalo da budu privatizovana kroz berzansku prodaju su: podgorički Papir, Agrotransport, Berane, rožajski Dekor, HTP Velika plaža, podgorički Metalaprodukt, bjelopoljski Montenegrosport, Sokara, budvanski Montenegroturist, danilovgradski Crnagoracoop i ,,Radoje Dakić“.

Prihvatili zahtjev Jadranskog brodogradilišta

Savjet je prihvatio zahtjev Jadranskog brodogradilišta za prodaju poslovnog prostora, te da sredstva ostvarena po tom osnovu budu usmjerena za finansiranje socijalnog programa u toj kompaniji i dao saglasnost na zahtjev Budvanske rivijere o zajedničkom ulaganju u gradnju objeka – apart hotela sa kompanijom Franeta gradnja iz Budve.