Vlada će promijeniti model privatizacije nacionalne aviokompanije Montenegro erlajns, tako što će potencijalnom kupcu 30 odsto državnih akcija biti omogućeno da nakon dvije godine stekne većinski udio. Izmjena načina privatizacije Montenegro erlajnsa je u toku. U skladu sa tim, privatizacija Montenegro erlajnsa biće sprovedena prodajom 30 odsto državnih akcija, uz mogućnost da investitor nakon dvije godine otkupi od države dodatnih 21 odsto dionica do većinskog udjela. Interesovanje za privatizaciju nacionalnog avioprevoznika, prema ranijem planu koji podrazumijeva kupovinu 30 odsto državnih akcija, pokazali su izraelski El Al, kao i aviokompanije iz Rusije, Velike Britanije i Njemačke. Za kupovinu 30 odsto udjela u Montenegro erlajnsu interesovanje je pokazala i Evropske banka za obnovu i razvoj, sa čijim predstavnicima je pregovarano dvije godine.
Vlada će promijeniti model privatizacije nacionalne aviokompanije Montenegro erlajns, tako što će potencijalnom kupcu 30 odsto državnih akcija biti omogućeno da nakon dvije godine stekne većinski udio.
Iz Savjeta za privatizaciju su agenciji Mina-business kazali da je izmjena načina privatizacije Montenegro erlajnsa u toku.
"U skladu sa tim, privatizacija Montenegro erlajnsa biće sprovedena prodajom 30 odsto državnih akcija, uz mogućnost da investitor nakon dvije godine otkupi od države dodatnih 21 odsto dionica do većinskog udjela", saopšteno je iz Savjeta.
Interesovanje za privatizaciju nacionalnog avioprevoznika, prema ranijem planu koji podrazumijeva kupovinu 30 odsto državnih akcija, pokazali su izraelski El Al, kao i aviokompanije iz Rusije, Velike Britanije i Njemačke. Za kupovinu 30 odsto udjela u Montenegro erlajnsu interesovanje je pokazala i Evropske banka za obnovu i razvoj, sa čijim predstavnicima je pregovarano dvije godine.
Predstavnici El Al-a su, prema pisanju medija, ulazak u vlasništvo Montenegro erlajnsa uslovljavali preuzimanjem preduzeća Aerodromi Crne Gore.
Montenegro erlajns prošle godine je, prema izvještaju o poslovanju objavljenom na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, ostvario 60,1 milion eura prihoda, dok je ukupan gubitak firme iznosio 3,98 miliona eura.
Kompanija je 2008. godinu završila sa gubitkom od 701,35 hiljada eura.