Zbog hrvatskih štediša koji su staru deviznu štednju iz Ljubljanske prebacili u hrvatske banke kako bi im zamrznuti ulozi bili isplaćeni, tržišna cijena Nove ljubljanske banke je 350 do 400 milijuna eura manja od realne, kazao je slovenski premijer Miro Cerar. Objašnjavajući u parlamentu zašto vlada pred sam kraj mandata pregovara s Europskom komisijom u želji da za tri godine odgodi obećanu prodaju NLB-a, Cerar je kazao kako je cilj da slovenski porezni obveznici budu što manje oštećeni, te zanijekao tvrdnje da se ponaša neodgovorno jer odgodom riskira nekredibilnost kod Europske komisije i daljnje smanjivanje vrijednosti banke.
Zbog hrvatskih štediša koji su staru deviznu štednju iz Ljubljanske prebacili u hrvatske banke kako bi im zamrznuti ulozi bili isplaćeni, tržišna cijena Nove ljubljanske banke (NLB) je 350 do 400 milijuna eura manja od realne, kazao je u ponedjeljak slovenski premijer Miro Cerar.
Objašnjavajući u parlamentu zašto vlada pred sam kraj mandata pregovara s Europskom komisijom u želji da za tri godine odgodi obećanu prodaju NLB-a, Cerar je kazao kako je cilj da slovenski porezni obveznici budu što manje oštećeni, te zanijekao tvrdnje da se ponaša neodgovorno jer odgodom riskira nekredibilnost kod Europske komisije i daljnje smanjivanje vrijednosti banke.
Prema Cerarovim riječima, vlada je doista namjeravala ispuniti obvezu prodaje tri četvrtine NLB-a, ali je odustala nakon što ju je financijski konzultant koji je prije toga tvrdio drukčije, obavijestio da su potencijalne obveze NLB-a prema Zagrebačkoj banci i Privrednoj banci Zagreb u sporu s NLB-om oko prenesene devizne štednje hrvatskih građana, koji se vode pred hrvatskim sudovima, od 350 do 400 milijuna eura, te da je to prevelik rizik za prodaju ove godine.
Cerar je kazao da vlada već pola godine pregovara s Europskom komisijom kako bi se obveza privatizacije NLB-a na koju je u vrijeme financijske i bankarske krize u Sloveniji pristala prijašnja vlada Alenke Bratušek izmijenila.
"Za Sloveniju je važno da NLB ostane jaka banka u regiji jugoistočne Europe i to je naš glavni cilj", kazao je Cerar.
Potvrdio je da je vlada Europskoj komisiji, bude li privatizacija sporazumno odgođena, ponudila da banku do njene konačne privatizacije vodi neovisni administrator koji bi uz suglasje Europske komisije i Europske središnje banke kao upravljač bio imenovan u NLB, sve dok država ne postane manjinski vlasnik s 25 posto dionica.
Cerar je kazao kako vjeruje da će dobri rezultati banke zadnjih nekoliko godina i bolja makroekonomska situacija u Sloveniji i Europi djelovati tako da će se za NLB za nekoliko godina moći dobiti puno povoljnije ponude.