Direkcija za ekonomsko planiranje BiH navela je u Programu ekonomskih reformi za 2018.-2020. godine kako postoji mogućnost početka privatizacije i restrukturiranja dijela javnih poduzeća BH Telekom d.d. Sarajevo i HT Telekom d.d. Mostar čija se prodaja spominje kao dio provođenja dijela usvojene Reformske agende. Još uvijek nije poznato kako je moguće da svi organi čak i u službenim dokumentima otvoreno spominju moguću privatizaciju BH Telecoma i HT Mostara dok na drugoj strani Vlada Federacije BiH ne priznaje tako nešto. Postoji mogućnost početka privatizacije i restrukturiranja dijela kompanija BH Telekom d.d. Sarajevo i HT Telekom d.d. Mostar, čija se prodaja spominje kao dio provođenja dijela usvojene reformske agende.
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH navela je u Programu ekonomskih reformi za 2018.-2020. godine kako postoji mogućnost početka privatizacije i restrukturiranja dijela javnih poduzeća BH Telekom d.d. Sarajevo i HT Telekom d.d. Mostar čija se prodaja spominje kao dio provođenja dijela usvojene Reformske agende.
Još uvijek nije poznato kako je moguće da svi organi čak i u službenim dokumentima otvoreno spominju moguću privatizaciju BH Telecoma i HT Mostara dok na drugoj strani Vlada Federacije BiH ne priznaje tako nešto, piše Klix.ba.
"Postoji mogućnost početka privatizacije i restrukturiranja dijela kompanija BH Telekom d.d. Sarajevo i HT Telekom d.d. Mostar, čija se prodaja spominje kao dio provođenja dijela usvojene reformske agende. Moguće je očekivati nastavak privatizacije manjinskog udjela državnog kapitala u tvrtkama iz prethodne godine u kojoj su najzanimljivije svakako Sarajevo osiguranje d.d., Energoinvest d.d. Sarajevo i Aluminij d.d. Mostar te prodaja dijela kapitala u državnom vlasništvu rudnika željeza Ljubija", piše u Programu ekonomskih reformi za 2018.-2020. godine, a koji je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, a koja je uspostavljena kao stalno tijelo Vijeća ministara BiH.
Slijedeći "Smjernice za programe ekonomskih reformi", nadležne institucije u BiH pripremile su Program ekonomskih reformi za 2018.-2020. godine (ERP). Ovogodišnji program je četvrti po redu koji se dostavlja Europskoj komisiji.
Program ekonomskih reformi sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, uključujući i fiskalne mjere te sveobuhvatan program strukturalnih reformi u cilju poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje.
Program ekonomskih reformi 2018.-2020. godine izrađen je prema Smjernicama za izradu programa ekonomskih reformi, koje je dostavila Europska komisija radi lakše usporedivosti s drugim zemljama.
"Temeljem iskustva od prethodnih godina, Direkcija za ekonomsko planiranje je nastojala ojačati koordinacijsku ulogu u smislu proširenja opsega koordinacije pri izradi Programa ekonomskih reformi. Direkcija za ekonomsko planiranje u suradnji s koordinatorima za izradu Programa ekonomskih reformi, koje su imenovale vlade entiteta, je napravila Plan aktivnosti na izradi ERP-a za 2018.-2020. godine koji predstavlja poboljšanu verziju plana aktivnosti od prethodnih godina. Vijeće ministara BiH je na 119. sjednici održanoj 31. listopada 2017. godine razmotrilo i usvojilo Informaciju o aktivnostima na izradi ERP-a za 2018.-2020. godine i Plan aktivnosti koji je predložila Direkcija za ekonomsko planiranje", piše u dokumentu.
Entitetski koordinatori su dostavili Direkciji za ekonomsko planiranje priloge za Programe ekonomskih reformi ERP za 2018-2020. godine koji su usvojeni na entitetskim vladama.
DEP je, tijekom cijelog procesa i prije usvajanja dokumenata na nižim razinama koordinirao proces kako bi doprinosi u fazi pisanja prvih nacrta bili usklađeni sa Smjernicama Europske komisije.
Konačno, Program ekonomskih reformi BiH za 2018-2020. godine je usvojilo Vijeće ministara BiH na 131. sjednici održanoj 30. siječnja 2018. godine, uz prihvaćene prijedloge i sugestije predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i zamjenika predsjedatelja.
U programu je između ostalog navedeno da bi se strane direktne investicije u 2018. godini mogle kretati oko 1,9 posto BDP-a i da bi moglo doći do početka izgradnje od tvrtke Comsar energy (više puta najavljivana izgradnja TE Ugljevik 337 te HE Ulog i HE Mrsovo).
"Ako bi došlo do porasta cijena el. energije na tržištu moguć je početak realizacije više projekata iz oblasti elektroenergetike koji su ranije odgođeni, TE Ugljevik 3 (ukupne vrijednosti više od milijardu KM) te HE Ulog i HE Mrsovo", piše u informaciji.
Raspoložive projekcije MMF-a o kretanju cijena energenata u razdoblju 2019.-2020. godine ukazuju na stabilizaciju cijena sirove nafte. Očekivani rast cijena sirove nafte u promatranom razdoblju je 3-3,5 posto.
Pored toga, cijena hrane također ne bi trebala imati značajnih oscilacija, što bi ukupno utjecalo na stabilnu cijena kako u EU tako i u BiH. Osnovni scenarij u domenu cijena ne predviđa velike promjene cijena električne energije, komunikacija i drugih komunalija tijekom 2019. i 2020. godine pa se može očekivati da inflacija u BiH bude 1,4-1,5 posto.