Aktiviranje državne imovine, bilo kroz prodaju, odnosno privatizaciju, darovanje ili iznajmljivanje u gospodarsku svrhu, bili su jedna od glavnih točaka u programu i vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića. Tako su i u proračunima za 2016. i 2017. godinu istaknuli planove po kojima bi samo od prodaje državnih udjela, odnosno dionica godišnje u proračun prikupili oko 1,4 milijarde kuna. Takav je plan Vlada istaknula za svaku godinu do kraja mandata i u Programu konvergencije koji je uputila Europskoj komisiji. Tim bi se novcem trebao pokrivati deficit državnog proračuna, što onda smanjuje potrebu za zaduženjem, a u konačnici pomaže da pada udio javnog duga u BDP-u, što je jedan od glavnih ciljeva Vlade. No, čini se da ni u ovoj godini od tog plana neće biti ništa, odnosno da će završiti daleko ispod postavljenih ciljeva kako je to uostalom bilo i prošle godine.
Aktiviranje državne imovine, bilo kroz prodaju, odnosno privatizaciju, darovanje ili iznajmljivanje u gospodarsku svrhu, bili su jedna od glavnih točaka u programu i vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića.
Tako su i u proračunima za 2016. i 2017. godinu istaknuli planove po kojima bi samo od prodaje državnih udjela, odnosno dionica godišnje u proračun prikupili oko 1,4 milijarde kuna. Takav je plan Vlada istaknula za svaku godinu do kraja mandata i u Programu konvergencije koji je uputila Europskoj komisiji.
Tim bi se novcem trebao pokrivati deficit državnog proračuna, što onda smanjuje potrebu za zaduženjem, a u konačnici pomaže da pada udio javnog duga u BDP-u, što je jedan od glavnih ciljeva Vlade. No, čini se da ni u ovoj godini od tog plana neće biti ništa, odnosno da će završiti daleko ispod postavljenih ciljeva kako je to uostalom bilo i prošle godine.
Lani je Vlada, pokazuje izvršenje proračuna za prošlu godinu, od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava zaradila nešto više od 345 milijuna kuna, što znači da je ostvarila trećinu plana.
Godinu dana ranije, još u mandatu vlade Zorana Milanovića, privatizacijski prihodi bili su nešto veći od milijun kuna, a značajniji privatizacijski prihodi u proračun su došli 2014. godine i to u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna od prodaje Croatia osiguranja.
Kakvi su planovi za ovu godinu, na koji način će se ostvariti zarada od 1,4 milijarde kuna i je li država možda u prvoj polovici ove godine, barem na dražbi dionica ostvarila kakav prihod koji bi upućivao da će plan možda biti ostvaren pitali smo Ministarstvo državne imovine. No, odgovor na pitanje koja bi državna imovina mogla u privatizaciju, nismo dobili.
Kako neslužbeno doznaje Novi list, iako je već prošlo više od polovice godine, jasnog plana koji bi bio usuglašen u Vladi, jer bez čvrste političke odluke nijedna privatizacije neće lako proći, nema.