Prodata zemlja mimo zakona

Bez autora
Jul 18 2011

Putem privatizacija poljoprivrednih preduzeća, kako pokazuju podaci Agencije za privatizaciju, vlasnici poljoprivrednog zemljišta postala su i tri stranca. Sa kupcem iz Nemačke, ugovor je u međuvremenu raskinut, ali su u stranom vlasništvu i dalje „Zobnatica“, sa 1,7 hektara poljoprivrednog zemljišta i „Sloga“ iz Zrenjanina, uz koju je otišlo 4,8 hektara oranica. Međutim, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, nije dozvoljeno da stranac, ni pojedinac ni pravno lice, postane njegov vlasnik. Ono zemljište koje je činilo kapital društvenih poljoprivrednih preduzeća, ipak je imalo drugačiju sudbinu. Zakon o privatizaciji nije sprečavao da stranac kupi preduzeće, pa i zemljište koje ulazi u njegov kapital. Zakon predmet privatizacije definiše kao društveni, odnosno državni kapital u preduzećima i kod pravnih lica. Zakon propisuje da kupac kapitala ili imovine može biti domaći ili strani. Međutim, u Upravi za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da ni kupci u privatizaciji nisu mogli da postanu vlasnici poljoprivrednog zemljišta. I to važi i za domaće i strane firme.

Prodata zemlja mimo zakonaPutem privatizacija poljoprivrednih preduzeća, kako pokazuju podaci Agencije za privatizaciju, vlasnici poljoprivrednog zemljišta postala su i tri stranca.

Sa kupcem iz Nemačke, ugovor je u međuvremenu raskinut, ali su u stranom vlasništvu i dalje „Zobnatica“, sa 1,7 hektara poljoprivrednog zemljišta i „Sloga“ iz Zrenjanina, uz koju je otišlo 4,8 hektara oranica.

Međutim, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, nije dozvoljeno da stranac, ni pojedinac ni pravno lice, postane njegov vlasnik. Ono zemljište koje je činilo kapital društvenih poljoprivrednih preduzeća, ipak je imalo drugačiju sudbinu.

- Zakon o privatizaciji nije sprečavao da stranac kupi preduzeće, pa i zemljište koje ulazi u njegov kapital - objašnjavaju u Agenciji za privatizaciju.

- Zakon predmet privatizacije definiše kao društveni, odnosno državni kapital u preduzećima i kod pravnih lica. Zakon propisuje da kupac kapitala ili imovine može biti domaći ili strani.

Međutim, u Upravi za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da ni kupci u privatizaciji nisu mogli da postanu vlasnici poljoprivrednog zemljišta. I to važi i za domaće i strane firme.

- Ukoliko domaće pravno lice koje je registrovano u Srbiji kupi društveni kapital preduzeća, ono može biti samo vlasnik društvenog kapitala, a ne vlasnik poljoprivrednog zemljišta - kažu u Upravi.

- Odredba koja stranim pravnim ili fizičkim licima omogućava posedovanje nekretnina se ne odnosi na poljoprivredno zemljište, jer je Zakon o poljoprivrednom zemljištu poseban zakon koji uređuje poljoprivredno zemljište. Strano fizičko ili pravno lice ne može biti vlasnik poljoprivrednog zemljišta u Srbiji.

Kupci

Društveno poljoprivredno preduzeće „Sloga“ iz Zrenjanina 2004. godine kupila je mađarska firma „Hajdu-Avis“ za 956.000 evra, uz obavezu da u njega investira 401.000 evra.

Zorica Zgof iz Nemačke kupila je „Bajšu“ iz Bačke Topole za 198.000 evra, ali je ugovor raskinut posle dve godine - 2007. Kupac Akcionarskog društva za poljoprivrednu proizvodnju „Zobnatica“ iz Bačke Topole je Petris Kristoforos iz Grčke. On je za preduzeće u čijem sastavu je 1,7 hektar poljoprivrednog zemljišta, 270.354 kvadrata građevinskog i 237.723 kvadrata šumskog zemljišta dao 1,66 miliona evra uz investicije od 1,96 miliona evra.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik