Privatizacija - Hrvatska

Sud: Croatia Records nije pravilno privatizovala Jugoton

Kako navode u tekstu, riječ je o fonogramima, odnosno originalnim prvim snimcima izvođača kao što su popularne grupe "Azra", "Bijelo dugme" ili "Novi fosili", na kojima je diskografski gigant Croatia Records decenijama zarađivao milione kuna.

Sud je, kako piše Telegram, pravosnažnom presudom utvrdio da vrijednost tih snimaka, na osnovu kojih se rade novi snimci i kompilacije, nikada nije procijenjena, niti je za nju Croatia Records bilo šta isplatila.

Prema tim navodima, sredinom devedesetih godina plaćene su nekretnine i druga imovina nekadašnjeg Jugotona, ali vrijedna diskografska materija preuzeta je, prema odluci Visokog upravnog suda, u nepravilnom procesu.

Ukratko bi to značilo da su iz ove kompanije 28 godina koristili i zarađivali na snimcima koji legalno nisu bili njihovi.

"Rešenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 5. oktobra 1993. godine, utvrđeno je da će se dio fonoteke, za koji nadležna tijela utvrde da se ne smatra dijelom nacionalnog blaga Republike Hrvatske, naknadno procijeniti, a dionice u protivrednosti vratiti Fondu za privatizaciju, što međutim nije sprovedeno", stoji u presudi Visokog upravnog suda Hrvatske.

Predstavnici firme "Croatia Records" nimalo se ne slažu sa tim i tvrde da fonograma nije moglo ni biti na popisu privatizovane imovine, jer je pojam fonograma u Zakon o autorskom pravu uveden 2003. godine, kada je sprovedena i revizija u ovoj muzičkoj kompaniji.

I dok u toj diskografskoj kući tvrde kako je revizija istakla da je sa privatizacijom bilo sve u redu, u Hrvatskoj glazbenoj uniji (HGU) iz nalaza revizije iščitali su kako u cijelom postupku ipak nije procijenjena vrijednost snimaka, odnosno mastera iz arhive "Jugotona".

Onda su uslijedile godine tokom kojih je ovaj problem očigledno bio zataškan, a snimci su se uredno koristili.

Hrvatski mediji podsjećaju da je Branimir Džoni Štulić, nekadašnji lider, pjevač i autor pjesama hrvatske rok grupe "Azra" u svojim rijetkim javnim nastupima tvrdio da ga je kuća Croatia Records ozbiljno oštetila.

Tužbe muzičara protiv njih uglavnom se tiču autorskih prava za svoje albume, a na ovim hrvatskim portalima smatraju da je najvjerovatnije u svojim optužbama mislio i na problematičnu privatizaciju u kojoj nisu plaćeni Jugotonovi fonogrami.

"Sudovi u Srbiji su bar prihvatili žalbe mojih advokata, dok u Hrvatskoj nisu čak željeli ni da započnu postupak. Ja sam zaista jedinstven slučaj vjerovatno u svijetu, da mi se za sve muzičke i književne radove nisu plaćali zasluženi honorari", govorio je svojevremeno Štulić, prije nekoliko godina o svojim tužbama.

Štulić koji živi decenijama u Holandiji, smatrao je da je sasvim prirodno i normalno da dobije novac koji je pošteno zaradio i demantovao tvrdnje drugih da je njemu stalo samo do profita.

Ipak, sve te Štulićeve tvrdnje čelnici najveće hrvatske diskografske kuće su negirali, pravdajući se ugovorima koje su imali sa grupom "Azra" još ''80-ih godina.

Kako dalje piše "Telegram", milionski iznosi od eksploatacije fonoteke završe u državnom proračunu ili u nekom fondu Ministarstva kulture, a ovaj se novac koristio za finansiranje privatnog preduzeća.

Ministarstvo kulture Hrvatske je tek godinama kasnije poslalo Centru za restrukturisanje i prodaju - CERP dopis u kojem potvrđuje da fonogrami zaista nisu procijenjeni za vrijeme privatizacije.

Nakon toga, CERP 21. oktobra 2016. godine donosi i formalno rješenje u kojem to i potvrđuje.

Ali, protiv tog rješenja Croatia Records je podnijela tužbu Upravnom sudu u Zagrebu, gdje su iz direkcije pokušali da uvjere sud da su fonogrami ipak procijenjeni.

Ipak, na kraju će se ispostaviti da to uopšte nisu u pitanju master-snimci, nego potrošne magnetofonske trake. Upozoravali su da bi izdvajanje fonograma iz njihove imovine i vraćanje CERP-u uticalo na njihov "tehnološki proces" i još su ponovili kako u vrijeme privatizacije nije bilo zakonske definicije fonograma.

Međutim, i Upravni sud u Zagrebu 2019. godine je odbio tužbu Croatia Recordsa, kao i sada nakon postupka žalbe - Visoki upravni sud RH.

Tako je pravosnažno utvrđeno da vrijedne fonograme kompanija Croatia Records svih ovih godina nije smjela da koristi, jer nisu bili njeni, zaključuje se u tekstu portala Telegram, koji je prenio Index.hr.