Privatizacija - Bosna i Hercegovina

Uvod u privatizaciju Elektroprivrede RS-a

Objavljivanje sadržaja ugovora između ruske kompanije Komsar Enerxy i Elektroprivrede RS-a o izgradnji Termoelektrane Ugljevik 3 i davanje koncesije na ekspolataciju uglja u rudniku Stanari naišlo je na niz oštrih kritika u javnosti RS-a.

Vlasnik nove termoelektrane kontraverzni ruski biznismen Rašid Serdarev shodno tom ugovoru nema obavezu tržište RS-a snabdijevati električnom energijom.

"Da bi se izbjegla svaka sumnja, Elektroprivreda RS-a neće imati obavezu da zaključi dugoročni kupoprodajni ugovor za električnu energiju proizvedenu u novoj TE. Elektroprivreda RS-a ne ograničava vlasnika da struju proizvedenu direktno ponudi na slobodnom tržištu trećim licima", navodi se u ugovoru.

Samo za ovlaštene

U TE Ugljevik 3 RS je, podsjećamo, unijela vlasništvo i infrastrukturu, dala koncesije na rudnike uglja, a za uzvrat će imati 10 posto vlasništva. Sredarev jedino garantuje da vlasnički udio RS-a neće pasti ispod tog procenta.

Cijeli ova posao sklopljen je direktnom pogodbom pa Narodna skupština RS-a nikada nije dobila informaciju o sadržaju ugovora između Komsara i ERS-a. Cijeli posao nosi na sebi oznaku strogo povjerljivo, a što je i naročitpo naznačeno u ugovoru. Naime, u njegovom posebnom dijelu navodi se da će svaka strana čuvati sve detalje, te ih neće znati ni ministri u Vladi RS-a već „samo ovlašteni ljudi i ministarstvo rudarstva i energetike". Samo limitiran broj predstavnika obje ugovorene strane će biti upoznat s odredbama ugovora." Ugovorene strane će sarađivati i kada su u pitanju saopštenja za javnost, tako da ni jedno saopštenje za javnost, s čijim sadržajem se nisu saglasile obje strane, neće biti objavljeno", navedeno je u ugovoru.

U ugovoru koji je u ime Komsara potpisao Timur Serdarov navodi se da će u slučaju spora arbitražni postupak voditi u Švicarskoj.

Vlada RS-a Serdarovu je osim koncesija za eksploataciju uglja, dala i za hidroelektranu (oktobar 2012.) Mrsovo snage 37 megavata na rijeci Limu. Trajanje koncesije je 30 godina, a Rusi će RS-u za to platiti naknadu od 123.000 KM i manje od tri posto bruto prihoda na godišnjem nivou.

Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić istakao je da  svi ugovori „koji se sklapaju u četiri oka nikako nisu dobri za RS". „Sve vezano za izgradnju TE Ugljevik 3 je sporno, od zanemarivog vlasničkog učešća RS-a u tom poslu, pa do male koncesione naknade za eksploataciju uglja. Umjesto da sklapa nepovoljan ugovor po RS, Elektroprivreda RS-a je uz pomoć Vlade trebala vlastitim sredstvima pristupiti izgradnji ove TE", kazao je Ivanić.

Komentarišući činjenicu da se od javnosti pokušavaju sakriti svi detalji vezani za sklapanje ovog posla Ivanić je rekao da „takvo stanje će trajati sve dok ova vlast ima većinu u Narodnoj skupštini RS: opozicija je na to i ranije upozotavala , činit će to i u buduće, ali sada ništa ne može učiniti. A jednoga dana kada mognemo na te stvari utjecati biće kasno za RS", podvukao je Ivanić.

Iz Transparency Internationala BiH upozoravaju da je ugovor o izgradnju Ugljevika 3 još jedan „primjer ustaljene prakse da se koncesije na prirodna bogatstva daju po ubrzanom postupku, potpuno nestransparentno i bez javnog poziva, a da su pri tom uslovi nepovoljni za RS i da vlasnici koncesija imaju malo obaveza prema RS-u te praktično odriješene ruke da rade šta žele".

Preispitivanje opravdanosti

„Činjenica da ugovor nije dat na uvid čak ni poslanicima u Narodnoj skupštini jasno daje do znanja da prema prirodnim bogatstvima RS-a postoji odnos kao prema privatnom vlasništvu sa kojim možete raditi šta želite bez uvida javnosti i bez poštovanja procedura", naglasila je potparol TI BiH Ivana Korajlić.

Ovakav način sklapanja ugovora, podsjeća Korajlić, se do sad u brojnim slučajevima pokazao štetnim, pri čemu vlasnici koncesija nisu ispunjavali ni minimum obaveza propisanih ugovorom, ali se ista praksa uporno nastavlja, te smo čak došli do toga da u samom ugovori postoje stavke koje zabranjuju uvid ne samo javnosti već i zakonodavnim organima u RS.

„Nažalost, umjesto da se oglasi Narodna skupština i zahtijeva preispitivanje opravdanosti i zakonitosti ovakvog ugovora, to čine jedino mediji, i na kraju sve ostaje na tome", zaključila je Korajlić.

Direktor Ekonomskog instituta iz Bijeljine Aleksa Milojević ističe da „usporedan rad termoelektrana u različitim svojinskim oblicima nije moguć".

„Nema takvog primjera ni u kolonijalnim ni u slobodnim zemljama. Odluka da se u Ugljeviku gradi privatna nasuprot postojeće državne termoelektrane je sa tog iskustvenog stanovišta neosnovana. Upornost našeg najvišeg političkog, državnog i rukovodstva preduzeća RiTE Ugljevik na ostvarenju ovog nemogućeg rješenja nužno dobiva karakter organizovane prevare", istakao je Milojević. Prema njegovim riječima „ovo je samo prvi korak u pravcu privatizacije Elektroprivrede RS-a čime će po RS i njene građane biti nanijeta nepopravljiva šteta".