Privatizacija - Hrvatska

Vlada početkom 2015. u prodaju HPB-a i Narodnih novina

U izbornoj 2015. godini država, koliko se može iščitati iz Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH o kojem je Državni ured za upravljanju državnom imovinom (DUUDI) otvorio javnu raspravu, planira puno agilnije upravljanje državnim dionicama i nekretninama te promptniju privatizaciju i prodaju. Zacrtan je i ambiciozan prihod proračuna u iznosu 3,4 milijarde kuna od privatizacije, prodaje dionica ili iznajmljivanja nekretnina.

Iako DUUDI većinu svojih aktivnosti temelji na projektu monetizacije autocesta, u prihod od privatizacije nije uračunata koncesijska naknada koja se smatra slamkom spasa državnih financija u sljedećoj godini, jer projekt vodi Ministarstvo prometa, piše Jutarnji list.

U prvom kvartalu 2015. očekuje se monetizacija po koncesijskom modelu, što podrazumijeva jednokratnu naplatu koncesijske naknade i davanje autocesta koncesionaru na upravljanje i održavanje na rok od 30 do 50 godina. Paralelno s naplatom koncesijske naknade provest će se, pojašnjavaju u DUUDI-ju, financijsko restrukturiranje Hrvatskih autocesa i Autoceste Rijeka - Zagreb njihovim kreditnim rasterećenjem tako što će se prihodima od monetizacije prijevremeno otplatiti nepovoljni krediti, dok će ostatak eventualno neotplaćenih obveza preuzeti država. Troškove upravljanja i održavanja preuzet će koncesionar, Autocesta Rijeka - Zagreb će biti likvidirana, a Hrvatske autoceste privodit će kraju investicije na preostalim dionicama (Vc koridoru, autocesti Zagreb - Sisak).

Kad je riječ o sedam zračnih luka (Split, Dubrovnik, Zagreb, Osijek, Pula, Rijeka, Zadar), za njih država nije predvidjela restrukturiranje, ni privatizaciju ili prodaju, ali je ideja da se osnuje posebna tvrtka na koju bi se prenijeli vlasnički udjeli koje ima država, nakon čega bi se pojedine zračne luke eventualno dale u koncesiju.

Država razmišlja o tome da se riješi i preostalih dviju banaka koje ima u svom vlasništvu. Dok je za Hrvatsku poštansku banku odlučeno da će je država pokušati još jednom prodati nakon što je propao deal s Erste bankom, za Croatia banku je nešto mekša odluka. U materijalu se kaže da je nakon restrukturiranja moguća i odluka o privatizaciji.

Narodne novine, pak, idu u djelomičnu prodaju. Zadržat će se samo službeno glasilo RH, koje je, ističu u DUUDI-ju, od važnosti za RH. Iako za Hrvatske šume nije predviđena privatizacija ni restrukturiranje, u planu je konsolidacija. Od postojećih šest društava, tri bi se prodala preko javnog poziva, dva spojila, a jedno bi ostalo nepromijenjeno. Dio objekata, primjerice kafiće ili stanice za tehnički pregled, dao bi se u zakup.

Hrvatska pošta dosad je ostvarila dobre rezultate tijekom restrukturiranja, smatra njen vlasnik, no broj zaposlenika i u sljedećim će se godinama rezati, ali ne planiraju se velika zbrinjavanja kao u zadnje dvije godine.

Dokapitalizacija je predviđena za nacionalni lanac marina ACI te Luku Rijeka, nakon što se obavi restrukturiranje.

Croatia Airlines nastavit će započeto restrukturiranje tako što će još više racionalizirati poslovanje te smanjiti trošak zaposlenih i zatvoriti prodajne jedinice u inozemstvu. Ovisno o rezultatu natječaja, koji će možda biti raspisan, vidjet će se hoće li se podati dio ili sve dionice koje država posjeduje.

Najbliže prodaji je paket dionica koji država ima u Končar Elektroindustriji. Za tih gotovo 23 posto već postoji i odluka Vlade, a transakcija bi se trebala odigrati do kraja ove godine ili na početku iduće. Od nje država očekuje zaradu, prema procjeni od ljeta, od 174,4 milijuna kuna.

Kad je riječ o turističkom portfelju, država i u njemu planira veliko "čišćenje". Nakon završetka predstečajnih nagodbi u prodaji bi se našli i Sunčani Hvar i Club Adriatic, koji upravlja bivšim vojnim hotelima, a privatizacija, odnosno prodaja ili izlazak na tržište kapitala čeka i Brijuni Rivijeru. U slučaju tvrtke Apis IT, država je već počela pregovore s Gradom Zagrebom o preuzimanju udjela od 49 posto, koliko Zagreb ima u toj tvrtki. Vizija je da on preraste u nacionalni referentni centar razvoja i IT podrške uprave RH te da bude, kako piše, prvi izbor u pružanju IT servisa javnom sektoru.

Državni ured za upravljanje državnom imovinom promijenio je ploču kad je riječ o Zagrebačkoj burzi. Dok su dosad većinom zazirali od tržišta kapitala, u idućem će razdoblju, ističu, "nastojati, tamo gdje je to moguće, trgovačka društva poticati da djelomično ili u cijelosti uvrste svoje dionice na burzu".

Obećava se i da će se minimizirati utjecaj politike te osigurati ravnopravnost na tržištu kako bi se, naglašavaju u DUUDI-ju, izbjegli tržišni poremećaji i ostvarili poslovni ciljevi društava.