Tema - Bosna i Hercegovina

Znamo li šta jedemo: Najzdravije je ono što naše selo proizvede, EU standardi (ni)su daleko

Evropska unija pruža jaku podršku unapređenju fitosanitarnog sektora u Bosni i Hercegovini s ciljem povećanja konkurentnosti i usklađivanja sa standardima EU.

Rok nije sveto slovo

Fitosanitarni sektor je od vitalnog značaja za očuvanje poljoprivrednog potencijala, jačanje lokalne ekonomije i očuvanje zdravlja ljudi, životinja i životne sredine. On igra ključnu ulogu u pružanju kvaliteta i sigurnosti opskrbe hranom.

Postavlja se pitanje koliko je snažna svijest građana BiH kada je riječ o kvalitetu i sigurnosti hrane.

Kroz naš razgovor sa građanima Sarajeva može se zaključiti da većina njih pazi na sigurnost hrane koju kupuje na način da provjerava datum isteka trajanja proizvoda, te da većina njih kupuje proizvode u koje ima povjerenje.

- Relativno vjerujem u ispravnost hrane. Ne mogu reći sto posto, ali vjerujem.

- Vjerujem čim kupujem.

- Kako kad, provjeravam deklaraciju, komentari su građana Sarajeva.

Ipak, ima i onih koji ne vjeruju u proizvode koje kupuju. Ali ih ipak kupuju.

- Ne vjerujem baš u sigurnost hrane koju kupujem. Mislim da se sve i svašta prodaje. Ja pratim rokove, a koliko se baš čovjek može uzdati da je to tako kao što stoji na artiklu, nisam sigurna, kazala nam je jedna sagovornica.

- Hranu kupujem gdje mi je najbliže, malo sam lijen. Ne vjerujem u ispravnost hrane. Mislim da je nafiksana, kao cijanid upakovan u jogurt. Samo je na selu sigurna hrana, smatra jedan od naših sagovornika.

Sistem je sreman

Kada je riječ o prilagođavanju domaćih standarda u fitosanitarnom sektoru sa onim evropskim, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić kaže nam kako su u proteklom periodu u oblasti sigurnosti uloženi izuzetni napori.

- Istovremeno i kada je riječ o takozvanom Poglavlju 12, koje se tiče hrane i nekih drugih oblasti. Mogu reći da smo otprilike na nivou 75 posto usklađenosti. Imamo i zakone i podzakonske akte koji se već nekoliko godina efikasno primjenjuju u BiH od nadležnih organa, kako na nivou države, tako i entiteta i kantona, govori nam Hajrić.

Ističe i da su, uz proces usklađivanja, nadležni organi radili razne obuke kako bi domaći sistem bio što spremniji.

Odnos sa trgovcima

Kada je riječ o samim trgovcima hranom u našoj zemlji, Hajrić naglašava kako je ovaj usklađeni zakon o hrani u BiH uveo i načela gdje je stavio ključnu odgovornost na subjekte u poslovanju sa hranom.

- Obaveza svakog ko proizvodi, prerađuje i stavlja hranu na tržište je da postupa u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima, što znači da proizvodi zdravstveno ispravnu hranu i jedino takvu može stavljati na tržište. Drugim riječima, nije to više, haj’mo reći, na volju trgovca. Oni moraju pratiti i zakone i podzakonske akte, edukovati se i biti u kontaktu sa nama, nadležnim organima, kako bi na najbolji način primijenili sve to što je obaveza za njih. Oni se nama često obraćaju kada imaju nedoumice, gdje mi nastojimo kroz različita tumačenja da im pomognemo da na najbolji način shvate šta su njihove obaveze, objasnio je.

Entiteti i standardi

Kada je riječ o samoj ispravnosti i sigurnosti hrane, vrijedi istaći da postoje propisi i opšti akti na entitetskim nivoima koje Republika Srpska i Federacija BiH prilagođavaju propisima EU.

- To je proces koji i dalje traje. S tim u vezi, Vlada Republike Srpske na prijedlog Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a usvaja godišnji Akcioni plan usklađivanja propisa i drugih opštih akata, kazali su nam iz Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Ističu kako su propisi Republike Srpske u znatnoj mjeri usklađeni sa propisima EU. Primjerice, kontrola voća i povrća na prisustvo pesticida vrši se u skladu sa definisanim parametrima rezidua aktivnih supstanci za pojedinačne vrste voća i povrća, koji su identični parametrima propisanim evropskim zakonodavstvom.

Način kontrole

- Također, u brojnim oblastima proizvodnje hrane legislativa je usaglašena, čime su privredni subjekti koji su primarni proizvođači usklađivanjem svog rada ispunili uslove za izvoz hrane na evropsko tržište. Kontrola hrane u Republici Srpskoj vrši se u tri osnovna segmenta: prilikom uvoza, u unutrašnjem prometu i u primarnoj proizvodnji. Riječ je o ozbiljnom i kompleksnom sistemu, čiji je osnovni cilj zaštita zdravlja stanovništva i osiguranje kvaliteta i bezbjednosti hrane na domaćem tržištu, ističu iz Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Naglašavaju i kako svaku pošiljku hrane koja se uvozi u RS mora pratiti potrebna dokumentacija, te se pored te provjere vrši i pregled pošiljke i uzorkovanje za laboratorijsku analizu na principu procjene rizika.

U ovoj godini nadležne inspekcije u Republici Srpskoj su prilikom uvoza za potrebe laboratorijskih ispitivanja uzele oko 2.300 uzoraka različitih vrsta hrane. U 20-ak slučajeva je nakon izvršenih analiza ocijenjeno da uzorci ne ispunjavaju propisane parametre kvaliteta ili bezbjednosti, te je za sporne pošiljke naloženo uništavanje ili povrat pošiljaocu.

- U primarnoj proizvodnji hrane na godišnjem nivou provode se različiti monitorinzi i programi ispitivanja na prisustvo pesticida, karantinski štetnih organizama, različitih biljnih, kao i životinjskih bolesti, a što u konačnici može da utiče na proizvodnju gotovog proizvoda koji se plasira na tržište, dodali su.

Kada je riječ o Federaciji BiH, danima smo čekali odgovor iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, ali ga do objave ovog teksta nismo dobili.