Dok zračne luke u regiji povećavaju broj putnika ljubljanski Aerodrom Jože Pučnika jedini lani bilježi pad prometa, pokazuju podaci specijaliziranog web portal za zrakoplovnu industriju EX-YU Aviation. Ljubljana je prevezla više od dva posto manje putnika, povećao se broj putnika na letovima za Parizu i Beogradu, ali je manje zanimanje za linije za Istanbul, Zürich i Bruxelles. U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu prošlog tjedna otvoren je novi putnički terminal, koji će udvostručiti kapacitet putnika. U Beogradu traže koncesionara za Aerodrom Nikola Tesla, kako bi učvrstili svoju poziciju najveće i jedne je od najbrže rastućih zračnih luka u regiji. Također, renoviraju se zračne luke na Jadranu i uspostavljaju redovite veze s europskim i svjetskim zračnim čvorištima, dok cvjetaju zračne luke u Grazu i Veneciji, a oporavlja se i tršćanski aerodrom. Za zračne luke u bivšoj Jugoslaviji prošla godina bila je najprometniju dosad, deset najvećih postiglo je rekordne rezultate, ali na Brniku je posve različita situacija.
Dok zračne luke u regiji povećavaju broj putnika ljubljanski Aerodrom Jože Pučnika jedini lani bilježi pad prometa, pokazuju podaci specijaliziranog web portal za zrakoplovnu industriju EX-YU Aviation. Ljubljana je prevezla više od dva posto manje putnika, povećao se broj putnika na letovima za Parizu i Beogradu, ali je manje zanimanje za linije za Istanbul, Zürich i Bruxelles, piše portal Siol.net.
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu prošlog tjedna otvoren je novi putnički terminal, koji će udvostručiti kapacitet putnika. U Beogradu traže koncesionara za Aerodrom Nikola Tesla, kako bi učvrstili svoju poziciju najveće i jedne je od najbrže rastućih zračnih luka u regiji. Također, renoviraju se zračne luke na Jadranu i uspostavljaju redovite veze s europskim i svjetskim zračnim čvorištima, dok cvjetaju zračne luke u Grazu i Veneciji, a oporavlja se i tršćanski aerodrom. Za zračne luke u bivšoj Jugoslaviji prošla godina bila je najprometniju dosad, deset najvećih postiglo je rekordne rezultate, ali na Brniku je posve različita situacija.
Konkurenti puno brži
Važan razlog za tužno stanje u Ljubljani je nacionalna zrakoplovna tvrtka Adria Airways, koja čak i pod novim vlasnicima, njemačkim fondom 4K Invest, tone u rastućoj krizi. Ovih dana štrajkali su piloti koji se protive snižavanju plaća. Ako je obujam putničkog prometa u zračnoj luci u Ljubljani u posljednjem desetljeću porastao jedva pet posto, na oko 1,4 milijuna putnika godišnje, s druge strane, većina okolnih aerodroma bilježi više od stopostotni rast prometa.
Ljubljana je nekad bila treća zračna luka po veličini u regiji, iza Beograda i Zagreba. Danas je iza zračnih luka u Splitu, Dubrovniku, Prištini i Skoplju, a uskoro bi je mogli prestići i crnogorski aerodromi u Podgorici i Tivtu. Kako navodi Siol.net, informacije o događajima u Ljubljani ukazuju na to da je zračna luka zaspala u razvoju, a konkurencija je prestigla. Ništa se nije promijenilo ni u posljednje dvije godine otkako je ljubljanski aerodrom prešao u ruke njemačkog operatora aerodroma Fraporta. Doduše, poboljšani su rezultati poslovanja kao rezultat rezanja troškova. Prihodi od prodaje porasli su za više od tri posto, EBITDA bila je veća za četvrtinu, a operativna dobit (EBIT) gotovo se utrostručile.
Uvođenje novih linija
Sve to pokazuje da njemački Fraport nije preuzeo zračnu luku Ljubljana da bi razvio putnički promet i privukao nove zrakoplovne tvrtke već da se usmjerava na profitablniji teretni prijevoz. Samo na taj način moći će brzo vratiti uloženih 170 milijuna eura u kupovinu. To također pokazuje prošlogodišnji rast obujma teretnog prometa od 2,4 posto. Dakako, u ljubljanskoj zračnoj luci ne slažu se s tim da se komercijalno nisu u stanju natjecati s regionalnim aerodromoma, i da polako, ali sigurno, gube svoju poziciju u regiji.
Prema njihovom mišljenju, glavni je problem okružje u kojem djeluju, tako da je puni potencijal aerodroma već iskorišten i jednostavno nema dovoljno ljudi koje se može privući do zračne luke. Smatraju da ne stoji i mišljenje da Ljubljani druge zračne luke "kradu" putnike. "Zračna luka Beograd je tako daleko da joj ljubljanska ne predstavlja konkurenciju, a za odlazak i dolazak u Sloveniji putnici koriste zračnu luku u Zagrebu, ali je pri tom važno da prelijevanje putnika ide u oba smjera.
"K nama dolaze putnici iz Hrvatske", objašnjavaju iz ljubljanske zračne luke. Dodaju da je, iako možda postoji drukčija percepcija, ukupni godišnji rast putnika na ljubljanskom aerodromu u posljednjih pet godina najviši u regiji i premašuje rast u postocima u broju prevezenih putnika u zagrebačkoj zračnoj luci i Veneciji. U ljubljanskoj zračnoj luci uvjereni su da će promet ove godine porasti za oko pet posto.
Pokušat će dobiti vezu s tržištima s kojima su dosad bili nedovoljno povezani ili bez izravne linije, kao što je Skandinavija, sjeverna Njemačka, Iberijski i Apeninski poluotok. Također će razvijati teretni i putnički prijevoz, ali sve planove mogao bi im poremetiti razvoj događaja u Adria Airways koji u Ljubljanu i dalje dovodi većinu putnika.
Planovi Fraporta
Možda će graditi novi putnički terminalNjemački Fraport je nedavno odlučio Aerodrom Ljubljana preimenovati u Fraport Slovenija. Sljedećih dana bit će poznato hoće li Nijemci na aerodromu izgraditi novi putnički terminal. Fraport je pregledao postojeće planove za gradnju terminala, a konačna odluku donijet će do kraja mjeseca. "Upravo se ovih dana održavaju posljednji sastanci o budućem razvoj putničke infrastrukture", potvrđeno je portalu Siol.net iz Fraporta. Ako projekt novog putničkog terminala bude odobren izgradit će se manji aerodromski objekt nego što je prvobitno bilo planirano, a u njega neće biti uloženo 57 milijuna eura već od 15 do 20 milijuna eura.