U prvih devet mjeseci ove godine na kontejnerskom terminalu Brajdica zabilježen je promet od 157.577 TEU-a, što je za 15 posto više nego lani, kada je bilo 137.150 TEU-a. Dosad najbolja riječka godina još uvijek ne može donijeti osjetnije približavanje prometu najveće slovenske luke u Kopru, gdje je u prvih osam mjeseci bilo 612.795 TEU-a, a promet je rastao po stopi od 8,3 posto. Usporedbe su tu prilično nezahvalne, jer Kopar i dalje zadržava primat uvjerljivo najveće konejnerske luke na sjevernom Jadranu, ali je pozitivno što je riječka stopa rasta gotovo dvostruko veća od one u Kopru. Ukoliko se ovaj trend nastavi, sasvim je izvjesno kako će do kraja godine biti zabilježen najveći kontejnerski promet u povijesti riječke luke. Žarko Acinger, direktor prodaje u tvrtki Jadranska vrata koja upravlja Brajdicom, naglašava kako su brojke ohrabrujuće, kao i da je u rujnu na terminalu bilo 18.230 TEU-a, što je povećanje od 19 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan.
U prvih devet mjeseci ove godine na kontejnerskom terminalu Brajdica zabilježen je promet od 157.577 TEU-a, što je za 15 posto više nego lani, kada je bilo 137.150 TEU-a.
Dosad najbolja riječka godina još uvijek ne može donijeti osjetnije približavanje prometu najveće slovenske luke u Kopru, gdje je u prvih osam mjeseci bilo 612.795 TEU-a, a promet je rastao po stopi od 8,3 posto. Usporedbe su tu prilično nezahvalne, jer Kopar i dalje zadržava primat uvjerljivo najveće konejnerske luke na sjevernom Jadranu, ali je pozitivno što je riječka stopa rasta gotovo dvostruko veća od one u Kopru. Ukoliko se ovaj trend nastavi, sasvim je izvjesno kako će do kraja godine biti zabilježen najveći kontejnerski promet u povijesti riječke luke.
Žarko Acinger, direktor prodaje u tvrtki Jadranska vrata koja upravlja Brajdicom, naglašava kako su brojke ohrabrujuće, kao i da je u rujnu na terminalu bilo 18.230 TEU-a, što je povećanje od 19 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan.
– Sve ukazuje na to kako ćemo ove godine premašiti dosad neostvareni prag od 200.000 TEU-a u jednoj godini, mislim da je to gotovo sigurno. Pozitivno je i to što rastemo nešto brže od našeg tržišta pa Rijeka trenutno zadržava udio od 12,5 posto prometa svih sjevernojadranskih luka, gdje je udio Kopra ove godine za nekoliko postotaka manji. Važno je i to što je promet kontejnera na željeznici porastao za 50 posto, čemu je značajno pridonijelo i uvođenje novih operatera na željeznici, odnosno ukupno veći promet za tržišta Srbije i BiH, dobrim dijelom i Mađarske – kazao je Acinger, koji najavljuje i kako bi iduće godine svojim redovnim servisom Rijeku trebala početi ticati i alijansa japanskih brodara u kojoj su NYK Line, MOL i »K« Line.
Iako je riječ o dobrim vijestima povećanje prometa, uskoro bi moglo dovesti terminal na Brajdici u operativne probleme, jer se već 5 godina čeka uređenje intermodalnog terminala uz željeznički kolosijek, pa je stoga upitno hoće li se u takvim uvjetima moći zadržati ovogodišnji trend rasta prometa. Portalne dizalice, koje su davno nabavljene, nisu u funkciji i iako je iz europskog fonda CEF odobreno sufinanciranje oko 35,5 milijuna eura vrijednog projekta modernizacije željezničkog kolovodvora u zaleđu terminala, problem je što radovi još nisu započeli.
Natječaj za izbor izvođača radova trebao bi biti završen do kraja mjeseca, a gradnja na terenu bi trebala započeti u ožujku 2018. U međuvremenu je promet Brajdice povećan do razine kada će realizacija ove investicije predstavljati smetnju za efikasno servisiranje sve većeg prometa. Sve manje vremena ima i za dogovor oko osiguranja financiranja za projekt produbljenja stare obale na Brajdici do dubine od 14,5 metara. Procjena je kako visina investicije iznosi oko 10 milijuna eura, a s obzirom na to da je ovaj projekt odbijen na CEF-u, preostaje pronaći drugi model financiranja, o čemu se vode razgovori predstavnika koncesionara na Brajdici i Lučke uprave Rijeka.