Privatni avioni, pored luksuznih kuća i automobila, postali su statusni simboli stanovnika BiH, što potvrđuje podatak da je u zemlji registrovano 85 civilnih letjelica, od kojih je 27 u privatnom vlasništvu. To što je BiH jedna od najsiromašnijih zemalja u svijetu ne sprečava bogate da kupuju privatne letjelice, kojih je iz godine u godinu sve više. Prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) prije dvije godine nebom iznad BiH krstarilo je 78 civilnih aviona, dok je trenuto registrovano njih sedam više. Od toga je za vlastite potrebe avion kupilo čak pet stanovnika BiH, čiji identitet, kako kažu u BHDCA, ne smiju da otkrivaju. Gotovo svi vlasnici aviona svoje letjelice su kupili u inostranstvu i to uglavnom u Njemačkoj, a nekolici je zemlja porijekla Srbija.
Privatni avioni, pored luksuznih kuća i automobila, postali su statusni simboli stanovnika BiH, što potvrđuje podatak da je u zemlji registrovano 85 civilnih letjelica, od kojih je 27 u privatnom vlasništvu.
To što je BiH jedna od najsiromašnijih zemalja u svijetu ne sprečava bogate da kupuju privatne letjelice, kojih je iz godine u godinu sve više.
Prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) prije dvije godine nebom iznad BiH krstarilo je 78 civilnih aviona, dok je trenuto registrovano njih sedam više.
Od toga je za vlastite potrebe avion kupilo čak pet stanovnika BiH, čiji identitet, kako kažu u BHDCA, ne smiju da otkrivaju. Gotovo svi vlasnici aviona svoje letjelice su kupili u inostranstvu i to uglavnom u Njemačkoj, a nekolici je zemlja porijekla Srbija.
Najskuplji privatni avion registrovan u BiH plaćen je nešto manje od 400.000 KM, a riječ o dvomotornoj letjelici registrovanoj u Tuzli, u vlasništvu jednog Holanđanina. Vlasnik drugog dvomotornog aviona, za nijansu jeftinijeg, je Italijan, porijeklom iz BiH.
Letjelice stanovnici BiH uglavnom kupuju putem interneta, gdje je ponuda prilično velika. Cijene se kreću od desetak hiljada evra do nekoliko stotina hiljada dolara.
Ipak, nabavka aviona u odnosu na njihovo održavanje manji je trošak. Održavanje prosječne letjelice košta oko 4.000 maraka.
Većina vlasnika aviona sama pilotira, jer su stekli dozvolu u jednom od desetak aeroklubova, koliko ih ima u BiH. Obuka u privatnim avio-školama u BiH kreće se od pet do sedam hiljada KM.
Privatni avion, vrijedan skoro 100.000 maraka, koji koristi isključivo za vlastite potrebe ima i predsjednik Aerokluba "Prijedor" Milan Marković. Ovaj klub, dodaje Marković, ima 15 registrovanih letjelica, od kojih je sedam jedrilica. One koštaju u prosjeku po 40.000 KM.
- Imamo nekoliko letjelica koje trenutno ne koristimo, jer ove godine nismo bili u mogućnosti da ih registrujemo. To ćemo uraditi naredne godine - kazao je Marković, koji dodaje da ozbiljni avioni, kakve imaju biznismeni širom svijeta, nisu još stigli na nebo iznad BiH.
Marković kaže da svog letećeg ljubimca, "cesnu 172", često koristi, a prije desetak dana sa drugom je letio u Podgoricu.
Svi koji lete privatnim letjelicama na nebo se mogu vinuti iz Livna, Bihaća, Prijedora, Tuzle, Visokog, Banjaluke, Bijeljine, Živinica, Ilijaša, Sokoca i Bosanskog Petrovca, dok se letovi prijavljuju na aerodromima u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli.
Više letjelica
Kako su objasnili u Direkciji za civilno vazduhoplovstvo ukupan broj civilnih letjelica u registru se uglavnom povećava za jednu do dvije godišnje, odnosno upisuje se od četiri do pet, dok se istovremeno ispisuju tri do četiri.
- Avioni koji su kao privatno vlasništvo upisani u registar BHDCA uglavnom su jednomotorne klipne letjelice - kazali su u BHDCA.