Promet i prihod na hrvatskim autocestama porasli su za nevjerojatnih desetak posto u prvih sedam mjeseci ove godine i taj je trend apsolutni rekord od kada se vodi statistika na kompletnoj autocestovnoj mreži u državi. U tom je razdoblju gotovo dva milijuna više vozila koristilo dionice u nadležnosti Hrvatskih autocesta, promet je povećan za 9,83 posto i ostvaren je ukupan prihod od 864,3 milijuna kuna. U usporedbi s prošlom godinom, HAC je do kraja srpnja zaradio od cestarine gotovo 70 milijuna kuna.
Promet i prihod na hrvatskim autocestama porasli su za nevjerojatnih desetak posto u prvih sedam mjeseci ove godine i taj je trend apsolutni rekord od kada se vodi statistika na kompletnoj autocestovnoj mreži u državi.
U tom je razdoblju gotovo dva milijuna više vozila koristilo dionice u nadležnosti Hrvatskih autocesta (ukupno 21 milijun vozila), promet je povećan za 9,83 posto i ostvaren je ukupan prihod od 864,3 milijuna kuna (povećanje od 8,6 posto).
U usporedbi s prošlom godinom, HAC je do kraja srpnja zaradio od cestarine gotovo 70 milijuna kuna.
Statistika pokazuje da su tri najprometnije autoceste HAC-a redom bile autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac, autocesta Zagreb – Split -Ploče i autocesta Zagreb – Goričan.
Najveći rast prometa ima autocesta A5 u Slavoniji Beli Manastir – Osijek – Svilaj, gdje je zabilježeno 12,3 posto više vozila (ukupno 425.911 vozila), piše Novi list.
Najvažniji doprinos u izuzetnom ostvarenju ipak ima autocesta A3Bregana – Zagreb – Lipovac s ukupno 9,3 milijuna vozila i porastom prometa od 8,3 posto. Zatim slijedi autocesta A1 Zagreb – Split – Ploče, gdje je ukupno prošlo nešto više od 7 milijuna vozila, ali je zabilježen i nešto slabiji rast prometa od 4,5 posto.
Još bolje brojke statistika bilježi na autocesti A4 Zagreb – Goričan, gdje je promet veći za 9 posto, što znači da je ovu dionicu u prvih sedam mjeseci koristilo ukupno 2,9 milijuna vozila.
Najveću zaradu od cestarine u prvih sedam mjeseci ima autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac s utrškom od 456,9 milijuna kuna, a zatim slijedi autocesta Zagreb – Split sa 298,57 milijuna kuna i autocesta Zagreb – Goričan sa 66,6 milijuna kuna.
U ovoj statistici nedostaju podaci prometa i prihoda autoceste Rijeka – Zagreb, ali je već sada izvjesno kako je autocestovni sektor premašio ukupne prihode od 1,1 milijardu kuna, kao i da će do kraja godine biti premašena brojka od 2 milijarde kuna prihoda od cestarine.
Kolovoz je tek počeo, a to je tradicionalno udarni prometni mjesec, pa preostaje samo očekivati obaranje novih rekorda na autocestama.