Najveći dio međunarodnog prijevoza robe ostvaren je sa srpskim lukama, 26,8 posto, postom rumunjskim lukama, 24,8 posto i austrijskim, 17,9 posto. Ukupan prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima u ovogodišnjem srpnju dosegnuo je 68 tisuća tona, što je 23,3 posto više nego u srpnju prošle godine, dok je u prvih sedam mjeseci ove godine ukupan prijevoz robe bio 346 tisuća tona, 1,9 posto viši nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Od 68.000 tona prevezenih u srpnju, najveći dio odnosi se na međunarodni prijevoz, koji obuhvaća prijevoz iz hrvatske luke u neku inozemnu i obratno. Iznosio je 63 tisuća tona odnosno bio je povećan za 19,1 posto. Preostalih 5 tisuća tona odnosilo se na unutarnji prijevoz između dvije domaće luke, što je povećanje od 136,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Najveći dio međunarodnog prijevoza robe ostvaren je sa srpskim lukama, 26,8 posto, postom rumunjskim lukama, 24,8 posto i austrijskim, 17,9 posto.
Ukupan prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima u ovogodišnjem srpnju dosegnuo je 68 tisuća tona, što je 23,3 posto više nego u srpnju prošle godine, dok je u prvih sedam mjeseci ove godine ukupan prijevoz robe bio 346 tisuća tona, 1,9 posto viši nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Od 68.000 tona prevezenih u srpnju, najveći dio odnosi se na međunarodni prijevoz, koji obuhvaća prijevoz iz hrvatske luke u neku inozemnu i obratno. Iznosio je 63 tisuća tona odnosno bio je povećan za 19,1 posto. Preostalih 5 tisuća tona odnosilo se na unutarnji prijevoz između dvije domaće luke, što je povećanje od 136,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
U srpnju su u međunarodnom prijevozu na unutarnjim vodnim putovima dominirale metalne rudače i ostali rudarski proizvodi, s udjelom od 42,7 posto, a slijede kemikalije, s udjelom od 17,1 posto, potom koks i rafinirani naftni proizvodi, s udjelom od 9,9 posto, te metalne tvorevine, s udjelom od 9,2 posto.
Najveći dio međunarodnog prijevoza robe ostvaren je sa srpskim lukama, 26,8 posto, postom rumunjskim lukama, 24,8 posto i austrijskim, 17,9 posto.
U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, pak, unutarnji prijevoz rijekama dosegnuo je 346.000 tona i bio je 1,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je u međunarodnom prijevozu prevezeno 280.000 robe ili 9,8 posto manje, a u domaćem 65.000 tona ili 128,6 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.