Slovenija traži dugoročnog koncesionara koji bi oživio gotovo zamrli promet na mariborskom aerodromu, koji je otvoren 1975. godine s velikim ambicijama, najavljeno je iz državne agencije za upravljanje imovinom. S aerodroma koji je linijama za Beograd, te sezonskim letovima za Split, Krk i Dubrovnik 1990. imao rekordan promet od 85.000 putnika, u prvih je devet mjeseci ove godine odjetjelo ili na njega sletjelo samo 7.761 putnika, dvije trećine manje nego lani. Zato je država najavila da će otkazati najam lokalnom koncesionaru i pokušati angažirati novoga. Za nesmetano djelovanje aerodroma u Mariboru izvest će se javno prikupljanje ponuda i izabrati onaj koncesionar koji dade najbolju dugoročnu ponudu, kazao je od ponedjeljka Alojz Krapež, šef sektora za zrakoplovstvo u državnoj agenciji za upravljanje imovinom, dodavši kako se traži koncesionar koji bi obnovio redovne i čarter linije za inozemstvo budući da u Sloveniji nema unutarnjeg zračnog prometa.
Slovenija traži dugoročnog koncesionara koji bi oživio gotovo zamrli promet na mariborskom aerodromu, koji je otvoren 1975. godine s velikim ambicijama, najavljeno je iz državne agencije za upravljanje imovinom.
S aerodroma koji je linijama za Beograd, te sezonskim letovima za Split, Krk i Dubrovnik 1990. imao rekordan promet od 85.000 putnika, u prvih je devet mjeseci ove godine odjetjelo ili na njega sletjelo samo 7.761 putnika, dvije trećine manje nego lani.
Zato je država najavila da će otkazati najam lokalnom koncesionaru i pokušati angažirati novoga.
"Za nesmetano djelovanje aerodroma u Mariboru izvest će se javno prikupljanje ponuda i izabrati onaj koncesionar koji dade najbolju dugoročnu ponudu", kazao je za mariborski list "Večer" od ponedjeljka Alojz Krapež, šef sektora za zrakoplovstvo u državnoj agenciji za upravljanje imovinom, dodavši kako se traži koncesionar koji bi obnovio redovne i čarter linije za inozemstvo budući da u Sloveniji nema unutarnjeg zračnog prometa.
Aerodrom u Mariboru sagrađen je 1975. godine. Nakon osamostaljenja države dobio je naziv "Aerodrom Edvarda Rusjana", prema poginulom slovenskom pioniru-zrakoplovcu s početka 20 stoljeća.
Nalazi se 10 kilometara južno od drugog najvećeg slovenskog grada, prije desetak godina je obnovljena sletna staza te obnovljen sustav za instrumentalno slijetanje aviona.
Od pokušaja da se nakon osamostaljenja mariborska zračna luka aktivira privatizacijom, što se pokazalo neuspješnim poslom, odustalo se pa je njegov vlasnik i dalje država.
Angažiranjem niskotarifnih prijevoznika poput Ryanaira i nekih drugih aerodrom je jedno vrijeme imao linije s Londonom i nekim drugim europskim gradovima, ali su te kompanije s vremenom linije ukidale zbog malog prometa.