Stručnjaci Svjetske banke za potrebe Federalne vlade okončali su izvještaj o restrukturiranju „Željeznica FBiH“, u kojem su predložili nekoliko modela kako bi ovu kompaniju, koja je u proteklim godinama dovedena u težak položaj, pretvorili u pravu kičmu bh. privrede. Ključni zaključak eksperata Svjetske banke jeste da Vlada u potpunosti primijeni evropski model finansiranja željeznica izdvajanjem sredstava iz akciza na gorivo, uvođenjem takse na registraciju automobila te eko-taksi, kao i da se prijevoz nafte i naftnih derivata odvija isključivo vozovima, a ne drumskim saobraćajem.
Stručnjaci Svjetske banke za potrebe Federalne vlade okončali su izvještaj o restrukturiranju „Željeznica FBiH“, u kojem su predložili nekoliko modela kako bi ovu kompaniju, koja je u proteklim godinama dovedena u težak položaj, pretvorili u pravu kičmu bh. privrede, saznaje "Avaz".
Ključni zaključak eksperata Svjetske banke jeste da Vlada u potpunosti primijeni evropski model finansiranja željeznica izdvajanjem sredstava iz akciza na gorivo, uvođenjem takse na registraciju automobila te eko-taksi, kao i da se prijevoz nafte i naftnih derivata odvija isključivo vozovima, a ne drumskim saobraćajem.
Ovu informaciju "Avazu" je potvrdio i direktor „Željeznica FBiH“ Enis Džafić, kazavši da su, prema evropskim direktivama, vlade zadužene za finansiranje željezničke infrastrukture, "ali kod nas je slučaj da Vlada FBiH samo 30 posto tih troškova snosi, zbog čega je kompanija i došla u problem nelikvidnosti te stvaranja većih obaveza".
- Ako bi se uvažio ovaj prijedlog Svjetske banke u vezi s prijevozom nafte, to bi „Željeznicama“ godišnje donijelo oko 25 miliona KM. Dnevno za potrebe FBiH imate 99 kamiona na cestama, a to bi se moglo regulirati s tri voza. Na godišnjem nivou to je milion prevezenih tona nafte i naftnih derivata - kazao je Džafić.
Još jedan od mogućih modela koje je predložila Svjetska banka, kako kaže, jeste da kompanija ostane u trenutnom organizacijskom obliku, samo da se finansijske obaveze i imovina odvoji od infrastrukture, "jer u skladu s evropskim direktivama, vlade ne mogu potpomagati željezničkog operatera, već samo željezničku infrastrukturu i putnički saobraćaj".
- Vlada, prema vlastitom troškovniku, godišnje treba uplaćivati 64 miliona KM, ali ona daje tek 21 milion KM. Dakle, Svjetska banka predlaže na koji način nadomjestiti tu razliku, jer već postoji usvojen petogodišnji plan za željezničku infrastrukturu. Nažalost, u Ministarstvu finansija blokira se puštanje cjelokupnog iznosa, iako ga Ministarstvo prometa kandidira - ističe Džafić, dodajući da se upravo zbog toga obaveze „Željeznica“ gomilaju.
Džafić ističe da je Svjetska banka utvrdila da su željeznice u FBiH najbolje u regionu, zbog čega njihova iskorištenost mora biti daleko veća.
- Konstatiran je primjer Hrvatske, koja 200 miliona eura daje za svoju infrastrukturu, a 66 miliona eura za putnički saobraćaj. Vozovi u Hrvatskoj voze devet miliona tona robe na 2.000 kilometara pruge, a vozovi u FBiH na 600 kilometara pruge voze 8,8 miliona tona robe. Svjetska banka ustanovila je da se u FBiH pet puta više ulaže ceste nego u željeznice, što je nesrazmjerno - istakao je Džafić.