Iako inflacija više nije izražena kao u vrijeme pandemije i energetske krize, Hrvatska i dalje, u usporedbi s drugim zemljama eurozone, ima najvišu stopu inflacije.
Sirovine i energenti pojeftinili su, no to nije utjecalo na cijene glavnih prehrambenih proizvoda. Čini se da je nerealno očekivati da će se cijene vratiti na razine prije pandemije, ali ni znatno manji rast inflacije u mjesecima koji dolaze jer potražnja za hranom i uslugama i dalje će biti velika.
Ulje
je nekad stajalo malo više od eura. Cijena mu se onda bila opasno
približila iznosu od 3 eura, a danas izdvajamo euro i pol za litru.
Cijene nekih proizvoda padaju, no u Hrvatskoj ipak sporije nego u
ostatku eurozone.
- Hrvatske junice da bi bile konkurente u
Italiji moraju imati određenu cijenu, isto tako i talijansko mlijeko u
Hrvatskoj, ili tjestenina, jer će uvijek doći nekakav Nijemac, Mađar,
Slovak i ponuditi po povoljnijim cijenama. Tržište tu napravi svoj dio
balansa, a sad koliko to traje to je očito pitanje koliko je neka zemlja
konkurentna, koliko su proizvođači jaki, u čijim su rukama trgovački
lanci, rekao je Ivan Malić, konzultant za poljoprivredu.
No
dok hrana dođe od polja do stola - prođe kroz mnoge ruke. Teško je
uprijeti prstom na onoga tko je u tom lancu podignuo cijenu više nego
što je možda bilo realno.
- Ako su proizvođačke cijene pale, oko 1%, a potrošačke su rasle preko 4%, onda znamo da je tu negdje na tom putu između proizvođača do potrošača došlo do rasta cijena. To je uzrokovano da mi imamo dosta visoke troškove distribucije, cijela Hrvatska je logistički dosta teška, više od 50% naših potreba namirujemo iz uvoza, naglasila je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivrednu i prehrambenu politiku.