Trgovina - Bosna i Hercegovina

Građani unaprijed razmišljaju kako će potrošiti svaki fening

Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, ukupan promet u trgovini na malo u januaru 2024. godine, posmatran u tekućim cijenama, manji je za 14,6 odsto nego u decembru 2023, dok je u stalnim cijenama manji za 13,4 odsto.

Tako je, upoređujući kraj prošle i početak ove godine, promet hranom, pićima i duvanom u trgovinama na malo pao za 11 odsto, dok je promet u trgovini goriva i maziva manji za 9,5 odsto.

Očigledno je da, uprkos smanjenju inflacije, rastu plata i penzija, građani trenutno veoma oprezno pristupaju odlasku u kupovinu, jer poskupljenja su na svakom koraku, kupovna moć stanovništva pada, pa su nerijetki oni koji i te kako unaprijed razmišljaju gdje će i kako će potrošiti svaki fening.

Navike se, kažu potrošači, mijenjaju u skladu sa potrebama, a januarska kupovina, za koju smo, realno, navikli da je izdašna, sada je prilagođena stanju u novčaniku.

"Danas je postalo normalno da kupujemo voće i povrće na komad, čemu smo se prije koju godinu čudili. Kupovina samo onog što nam je zaista potrebno, sve češći odlasci u second hand shopove, na pijacu, u kupovinu polovne robe odraz su štednje novca, da bi se zadovoljile osnovne potrebe za hranom i pićem, čije su cijene najviše u regionu", ističe Murisa Marić, direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora.

"Mnogo je razloga za čuvanje ionako malo novca sa kojim mjesečno raspolaže većina stanovnika naše zemlje, te ne čudi da je smanjena potrošnja", dodala je ona.

S obzirom na to da su na snazi tzv. tiha poskupljenja i da iz dana u dan praktično ne znaju šta ih može sačekati na rafovima prilikom kupovine hrane i drugih prehrambenih namirnica, građani traže "najbezbolnija" rješenja.

"Imali smo u januaru dosta troškova koji su išli iznad onih redovnih statistika iz prodavnica. Ljudi su zbog poskupljenja kupovali van tih trgovina, privatno, sve ono što im je, recimo, trebalo za slavu i tu im je dosta novca otišlo, pa su morali da uštede na drugoj strani, a to je drugi dio prehrambenih proizvoda", kazala je za "Nezavisne" Snežana Šešlija, direktorica Udruženja građana "ToPeer" iz Doboja.

Na bazi rečenog, ona navodi da su najbolji primjer udara na džepove građana bile kupovine slavskih pečenica.

"Imali smo priliku da razgovaramo sa jednom grupom građana i svi su rekli da je, na primjer, samo prasetina u vrijeme slava poskupjela od 13 KM do 30 maraka, i onda su bili prinuđeni da dnevne potrebe koje imaju praktično svedu na minimum. Znači, nema pune šerpe, nego dvije trećine šerpe kada je ručak u pitanju. Građani su bili primorani i iznenađeni svim ovim", slikovito objašnjava Šešlija, prema čijim prognozama, neizvjesnost tek predstoji.

"Sve ovo ima 'dobru stranu', jer će se građani morati privikavati na ove probleme i jer će, mislim, podaci za februar biti još porazniji nego za januar", dodala je ona.

"Živ se čovjek na sve navikne", glase stihovi jedne poznate pjesme, a koji se, čini se, i te kako mogu dovesti u vezu sa ekonomskom situacijom i poskupljenjima.

Ali, ni stalno prilagođavanje situaciji, kažu potrošači, ne može biti dobro.

"Mislim da će u datom momentu biti i previše te prilagodljivosti. Jer, u ovom momentu, mi možemo negdje biti i polugladni, ali u ovakvoj situaciji, ako se nastavi ovakav trend rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, plašim se da će to sa jedne strane dovesti do zdravstvenih problema, posljedica, a sa druge do velikog odliva mlađeg svijeta, jer će biti prinuđeni da iz BiH idu i oni koji to ne žele", zaključila je Šešlija.