Trgovina - Hrvatska

I nakon ulaska u EU, bescarinski režim trgovine s Ceftom

Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji s većinom članica Cefte vrijediti će bescarinski režim trgovine, kao što je to i danas, ističe direktorica Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore (HGK) Sunčanica Skupnjak Kapić.

Napominje da se to posebno odnosi na industrijske proizvode, dok su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, kao daleko osjetljiviji, znatno više zaštićeni.

Gotovo sve zemlje Cefte (osim Kosova i Moldavije) do danas su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom te ga primjenjuju u cijelosti ili onaj njegov dio koji se odnosi na trgovinu i s trgovinom povezana pitanja. Iako su osnovne odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u načelu iste, potpuna liberalizacija trgovine između EU-a i pojedinih zemalja stvar je bilateralnih dogovora i pregovora, kaže Skupnjak Kapić.

Rok za uspostavljanje zone slobodne trgovine s EU-om razlikuje se od zemlje do zemlje, i po vremenu potpisivanja SSP-a i po dogovorenoj postupnoj liberalizaciji. Primjerice, SSP između Bosne i Hercegovine i EU-a potpisan je i počeo se primjenjivati 2008. godine i njime je predviđeno razdoblje od pet godina za uspostavu područja slobodne trgovine, kao i s Crnom Gorom, dok je sa Srbijom SSP potpisan 2008., ali je s djelomičnom primjenom Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinom povezanih pitanja krenuo tek u 2010. godini. Uspostava područja slobodne trgovine između Srbije i EU-a predviđena je u razdoblju od šest godina.

Od zemalja Cefte najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri su Bosna i Hercegovina (lani je 62 posto hrvatskog izvoza u zemlje Cefte išao u BiH) i Srbija, s kojima Hrvatska ostvaruje ukupno 80 posto ukupne robne razmjene sa zemljama Cefte.

Tako iz HGK kažu da nakon što Hrvatska postane članica EU-a 2013., s najznačajnijim partnerom u Cefti, Bosnom i Hercegovinom, bit će potpuno liberalizirana trgovina. Sa Srbijom će tada još postojati određena carinska davanja na robu podrijetlom iz EU-a, i na industrijske i na poljoprivredno-prehrambene proizvode, i u tom segmentu, smatraju u HGK-u, naše tvrtke-izvoznici trebaju se detaljno informirati i posebno pripremiti. Najveća razlika bit će s trgovinom s Kosovom i Moldavijom. Naime, kako te dvije države nemaju potpisan SSP s EU-om, izvoz proizvoda podrijetlom iz Hrvatske u Moldaviju i Kosovo podlijegat će carinama.

Inače, prošle godine ukupni izvoz Hrvatske u zemlje Cefte (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija) iznosio je 2,2 milijarde dolara, a uvoz u Hrvatsku 1,07 milijardi dolara. Najmanji izvoz ostvaren je iz Hrvatske u Moldaviju (0,1 posto ukupnog izvoza u spomenute zemlje) te na Kosovo (3,3 posto od ukupnog izvoza u zemlje Cefte).