Zakonodavna vlast nastavlja s usklađivanjem legislative s europskom stečevinom. Tako je u srijedu na dnevnom redu bila i rasprava o zakonskom prijedlogu koji bi trebao pomoći oporavku domaće industrije, unaprjeđenju uvjeta poslovanja hrvatskih izvoznika i njihove konkurentnosti u međunarodnim okvirima. Riječ je o izmjenama Protokola 4 uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između članica europskih zajednica i Hrvatske, vezano uz definiciju pojma »proizvodi s podrijetlom«. O čemu se zapravo radi? Izmjene Protokola 4 predlažu se u hitnom postupku jer su to iznimno važne mjere za hrvatsko gospodarstvo i uključivanje Hrvatske u SAP, sustav dijagonalne kumulacije podrijetla, u kojem su Europska unija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Turska. Time će se hrvatskim proizvođačima omogućiti da u svoj proizvod uključe i materijale iz druge države u SAP-u te da ga izvezu kao vlastiti proizvod u neku treću državu uključenu u taj sustav. To se odnosi i na Unijino tržište.
Zakonodavna vlast nastavlja s usklađivanjem legislative s europskom stečevinom. Tako je u srijedu na dnevnom redu bila i rasprava o zakonskom prijedlogu koji bi trebao pomoći oporavku domaće industrije, unaprjeđenju uvjeta poslovanja hrvatskih izvoznika i njihove konkurentnosti u međunarodnim okvirima.
Riječ je o izmjenama Protokola 4 uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između članica europskih zajednica i Hrvatske, vezano uz definiciju pojma »proizvodi s podrijetlom«. O čemu se zapravo radi?
Kako je u sabornici objasnio državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Ruđer Friganović, izmjene Protokola 4 predlažu se u hitnom postupku jer su to iznimno važne mjere za hrvatsko gospodarstvo i uključivanje Hrvatske u SAP, sustav dijagonalne kumulacije podrijetla, u kojem su Europska unija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Turska.
»Time će se hrvatskim proizvođačima omogućiti da u svoj proizvod uključe i materijale iz druge države u SAP-u te da ga izvezu kao vlastiti proizvod u neku treću državu uključenu u taj sustav«, kazao je Friganović i dodao da se to odnosi i na Unijino tržište. Napomenuo je da bi dijagonalna kumulacija podrijetla trebala povećati konkurentnost hrvatskih prerađivača u industriji metala, kože, tekstila i plastike na drugim tržištima, a posredno bi povoljnije uvjete poslovanja dobila i hrvatska poduzeća koja se bave distribucijom i logistikom. Osim poboljšanja uvjeta, dopunom Protokola 4 omogućuje se i spašavanje oko 200 distribucijskih skladišta koja su najavila povlačenje u druge zemlje u kojima funkcionira sustav dijagonalne kumulacije podrijetla.
O koliko se važnom protokolu radi, potvrđuje i to da su predložena zakonska rješenja podržali svi klubovi. Dragan Kovačević (HDZ) uvjeren je da će ona znatno pridonijeti jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i izvoza, međutim, Hrvatska akreditacijska agencija je pred kolapsom, upozorio je pak Zdenko Franić (SDP). »Upravo ona nadzire laboratorije koji ispituju kvalitetu proizvoda koji se stavljaju u promet i na temelju tog zakona«, izjavio je Franić i apelirao da se za tu agenciju do kraja godine osigura dodatnih 1,5 milijuna kuna. HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić naglasio je da je taj zakonski prijedlog dobra šansa za Hrvatsku, ali i izrazio bojazan da će on našoj zemlji najmanje koristiti zbog mehanizama koje omogućuje.
Predsjednik Sabora Luka Bebić zamolio je pak zastupničke klubove da se unutar sebe konzultiraju o načinu rada tijekom preostalih petnaestak dana redovnog saborskog zasjedanja. Upozorio je da dnevni red sjednice ima 54 točke, što zahtijeva duže dnevno zasjedanje, a možda i tijekom cijeloga tjedna, sve kako bi se izbjeglo izvanredno zasjedanje nakon 15. srpnja.