Trgovina - Bosna i Hercegovina

Jesen stiže uz voće i povrće iz Holandije i Albanije

Da domaći poljoprivredni proizvođači ne mogu da zadovolje ni potrebe ovdašnjeg stanovništva, potvrđuje podatak da je tokom proteklih osam mjeseci u BiH uvezeno gotovo 13 miliona kilograma voća i povrća više u odnosu na isti period lani, dok je istovremeno izvoz pao za 6,38 miliona kilograma.

- Za razliku od uvoza, izvoz je ove godine u odnosu na lani zabilježio pad, pa je tako ove godine na inostrano tržište iz BiH otišlo 20,44 miliona kilograma voća i povrća, što je za oko 6,38 miliona manje u odnosu na lani - pokazali su podaci UIO BiH.

Kada je pitanju uvezeno voće i povrće, ove godine u BiH je najviše stiglo banana, zatim citrusa, te jabuka, krušaka i dunja, a nije zanemarljiva ni količina uvezenog krompira.

Najviše voća i povrća ove godine stiglo je iz Holandije, zatim Turske, Albanije, Srbije i Kanade. Istovremeno, ovih proizvoda je najviše izvezeno u Hrvatsku, Njemačku, Srbiju i Italiju.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoje Dojčinović istakao je za “Glas Srpske” da su lani proizveli veoma malo jabuka i krušaka, jer je godina bila jako loša, te da su prognoze za naredni period još crnje uzimajući u obzir vremenske nepogode ove sezone.

- U narednom periodu ćemo imati još više voća iz uvoza, jer je naš rod ove godine kao nikad do sada podbacio. Izvoza tek nema, jer šta da ponudimo inostranom tržištu, kad nemamo ni za vlastite potrebe - kazao je Dojčinović.

Tvrdi da će potrošači tek osjetiti posljedice klimatskih promjena.

- Potražnja za voćem ove godine nije povećana samo kod nas, nego u cijeloj Evropi, što će se tek odraziti u narednim godinama, jer je superćelijska oluja nanijela veliku štetu na stablima - rekao je Dojčinović.

Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić za “Glas” kaže da je godina jako loše počela te da više ni sam ne zna kako će se završiti.

- Od ranih kultura ništa nije ostalo. Kupus, krastavci i sve ostalo proljetos je bilo pod vodom. Uništeno je na samom startu. Ove godine nisam prodao ni kilogram kupusa koji sam zasijao na dva hektara - istakao je Ilić.

Dodao je da sve što imaju na raspolaganju su manje količine krompira, dok proizvođači, koji su znali proizvesti i po trista tona luka, nemaju šta prodati.

-  Ovo je prva godina da se krompir uvozi svih 12 mjeseci. Od zimus, kada je krenuo, do dan danas nije stao. Zbog problema koji nas prate i same prirode posla sve više ljudi, posebno mlađih naraštaja, odustaje od poljoprivredne proizvodnje. Sve je izvjesnije da nas loše vrijeme očekuje - kazao je Ilić.+

Cijene

Darko Ilić ističe da su, uprkos slaboj ponudi, trenutne cijene domaćeg povrća povoljne. Cijena kupusa za kiseljenje se kreće oko pola marke po kilogramu.

- Kilogram domaćeg krompira je 0,80 KM, dok su paprike u veleprodaji 2,50 KM po kilogramu - kazao je Ilić.