Trgovina - Bosna i Hercegovina

Nelegalan promet brašna i pekarskih proizvoda: Ni markice nisu eliminisale sivo tržište

Sivo tržište je generalno veliki problem Bosne i Hercegovine, tu, naravno, nije izuzetak ni tržište brašnom i pekarskim proizvodima.

U Žitozajednici BiH ističu da, kada je riječ o tržištu brašna i proizvoda od brašna, na nivou države nema institucije koja bi se bavila pitanjem sivog tržišta na organizovan i sistematičan način. U ovom udruženju koje okuplja mlinare i pekare iz BiH raspolažu podacima koji se odnose na učešće sivog tržišta.

"Naše analize pokazuju da je učešće sivog tržišta brašnom u BiH vrlo značajno i ono je, prema našim pokazateljima, u 2005. godini bilo 48 posto ukupne potrošnje brašna, 2006. 51 posto, 2007. 43 posto, 2008. 34,6 posto, 2009. 32,6 posto, dok za 2010. državna statistika još nije objavila podatke o ukupnoj proizvodnji. Međutim, raspolažemo ostalim podacima koji ukazuju na to da u ovoj godini dolazi do izvjesnog rasta učešća sivog tržišta. Do ovih podataka smo došli tako što smo uzeli podatke o ukupnoj proizvodnji, ukupnom uvozu i potrošnji, tako da je zaključak da je u 2009. oko 140.000 tona brašna prometovano sivim kanalima, a u 2005. to je bilo 240.000 tona", kaže direktor Žitozajednice BiH Alija Šabanović.

Pravilnici

Prema njegovim riječima, smanjenje je rezultat pravilnika koje je Vijeće ministara BiH usvojilo o evidencijskim markicama za kontrolu brašna, tako da je dovelo do smanjenja nelegalnog prometa u trgovinama, ali u industrijskoj proizvodnji, pekarskoj djelatnosti, još ima kanala za nelegalni promet.

"Na nivou BiH usvojen je i poseban pravilnik o količinama brašna koje se troši u proizvodnji pekarskih proizvoda, koji se počeo primjenjivati od prvog januara ove godine i trebao bi da uvede red u evidentiranje potrošnje brašna u ukupnoj pekarskoj djelatnosti. Nažalost, kada posmatramo podatke o pekarskim proizvodima, statistika pokazuje da je ukupna proizvodnja hljeba i ostalih pekarskih proizvoda, zamrznutih proizvoda od tijesta, slatkih proizvoda i tjestenine u 2008. bila samo 56.000 tona, a u 2009. 55.000 tona. To su tako minimalne količine koje predstavljaju svega 17 posto ukupne potrošnje hljeba, mislim da su to frapantni podaci. Ne tvrdimo da je sve to sivo tržište, ali sasvim sigurno da je velika količina toga sivo tržište. Naprimjer, samo u Sarajevu ukupna potrošnja za hljebom i drugim pekarskim proizvodima je 38.000 tona godišnje, nešto manje nego što naša statistika iskazuje za proizvodnju na nivou BiH", pojašnjava Šabanović.