Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), izvoz roba u rujnu je dosegnuo 858 milijuna eura, što je 10,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,34 milijarde eura, što je pad od 1,3 posto. Zbog rasta izvoza uz istodobni pad uvoza, pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 64 posto, dok je deficit vanjskotrgovinske bilance iznosio 479 milijuna eura. U posljednjem izvješću, DZS je značajno revidirao podatke o izvozu roba u kolovozu, pri čemu je iznos izvoza revidiran za više od 130 milijuna eura, pa je umjesto godišnje stope pada od 20,5 posto, prema novim podacima izvoz roba u kolovozu pao tek 1,3 posto na godišnjoj razini. Revizija podataka posljedica je naknadne registracije izvoza broda u Norvešku. U prvih devet mjeseci izvoz roba bio je u vrijednosti od 6,78 milijardi eura, što je 5,2 posto više nego lani u tom razdoblju. Izvoz je znatno povećan zahvaljujući rastu izvoza ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) od 18,8 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, koji čine 15,4 posto ukupnog izvoza. I druga najznačajnija komponenta izvoza - izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda - zabilježio je godišnji rast od 11,2 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), izvoz roba u rujnu je dosegnuo 858 milijuna eura, što je 10,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,34 milijarde eura, što je pad od 1,3 posto.
Zbog rasta izvoza uz istodobni pad uvoza, pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 64 posto, dok je deficit vanjskotrgovinske bilance iznosio 479 milijuna eura.
U posljednjem izvješću, DZS je značajno revidirao podatke o izvozu roba u kolovozu, pri čemu je iznos izvoza revidiran za više od 130 milijuna eura, pa je umjesto godišnje stope pada od 20,5 posto, prema novim podacima izvoz roba u kolovozu pao tek 1,3 posto na godišnjoj razini. Revizija podataka posljedica je naknadne registracije izvoza broda u Norvešku.
U prvih devet mjeseci izvoz roba bio je u vrijednosti od 6,78 milijardi eura, što je 5,2 posto više nego lani u tom razdoblju. Izvoz je znatno povećan zahvaljujući rastu izvoza ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) od 18,8 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, koji čine 15,4 posto ukupnog izvoza. I druga najznačajnija komponenta izvoza - izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda - zabilježio je godišnji rast od 11,2 posto.
S druge strane, uvoz roba u prvih devet mjeseci iznosio je 11,07 milijardi eura, što je 0,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, pad uvoza rezultat je negativne stope u prvoj polovici godine, dok je treće tromjesečje donijelo blagi rast uvoza (plus od 1,6 posto na godišnjoj razini).
Zbog slabljenja kune u odnosu na euro (u 2011. u odnosu na 2010.), u kunama izraženi iznosi uvoza i izvoza pokazuju snažniji rast izvoza i uvoza u prvih devet mjeseci. Izvoz je tako porastao za 7,4 posto, a uvoz za 1,4 posto. Prema kraju godine predviđa se se blagi oporavak uvoza roba, dok je izvoz teže predvidjeti s obzirom na izrazitu nepredvidivost vrijednosno najznačajnije komponente - izvoza ostalih prijevoznih sredstava. Ipak, očekuje se da će u ovoj godini neto izvoz pozitivno pridonijeti kretanju BDP-a, iako blažeg intenziteta nego u 2010.